PITANJE
1. Kakav je stav Vaše stranke u pogledu rada nedjeljom?
2. Kakav je stav Vaše stranke u svezi homoseksualnosti i homoseksualnih brakova?
3. Kakav je stav Vaše stranke što se tiće abortusa?
4. Kakav je stav Vaše stranke o ulasku Hrvatske u EU?
ODGOVOR
1. Zjemlja u kojoj je više od 300 tisuća nezaposlenih ne može i ne smije braniti rad, pa ni nedjeljom. No, rad nedjeljom treba platiti. Nedjeljom ne smiju raditi uvijek isti radnici. Nakon određene nedjelje radniku treba omogućiti drugi neradni dan.
2. Hrvatski laburisti dopustiti će istospolne zajednice ali ne i posvajanje djece.
3. Podržavamo postojeći zakon; dakle – izbor žene.
4. Hrvatski laburisti će sa stračkim stavom o EU izaći nakon izbora. No, prvi smo upozorili javnost na zamke pristupnog ugovora (s konkretnim primjerima). Tražiti ćemo na prvom zasjedanju Sabora da se omogući javna rasprava te da se referendum o ulasku u EU održi najprije krajem ožujka (pa i kasnije). Treba izračunati što Hrvatska dobija a što gubi s (ne) ulaskom u EU. Svi oni koji neprestano ističu kako ćemo ulaskom u EU proširiti tržište rada ali ne ističu da će u Hrvatsku dolaziti radnici iz Rumunjske i Bugarske, primjerice, spremni na daleko manju plaću. Naš ekspertni tip izračunava i proučava ugovor s EU. Na vrijeme ćemo vas izvjestiti s rezultatima do kojih smo došli. Za sada se ljudi odlučuju PROTIV i ZA na slijepo.
PITANJE
Budući da sam nezaposlen, sa dva završena fakulteta (elektrotehnika i promet), zanima me kako planirate pokrenuti posrnulo gospodarstvo i smanjiti nezaposlenost, posebno u Slavoniji koja je potpuno zanemarena i zapostavljena po svim pitanjima (inače, živim u Đakovu)? U programu nigdje ne vidim Vaš stav o obitelji, o povećanju nataliteta, o aburtusu, umjetnoj oplodnji… Kakav je Vaš stav o istospolnim brakovima? O ulasku u EU? Što kanite učiniti po pitanju zaštite kršćanskih vrednota, budući da smo većinski katolička narod, a državom se upravlja po svim, samo ne po Božjim zakonima? Škole su nekad bile odgojno – obrazovne ustanove. Obrazovanje znamo na kakvom je nivou, završeni školarci i studenti nemaju pojma o onome što trebaju raditi kad završe školovanje, a što je s odgojnom komponentom, kakav je vaš stav? Svi osuđujemo nasilje, ali što učiniti da se ono spriječi, što promijeniti u sustavu? Većinu Vaših stavova podržavam.
ODGOVOR
Odgovor na prvo Vaše pitanje o tome kako ćemo pokrenuti posrnulo gospodarstvo morate potražiti na našim web stranicama. No, jednostavan odgovor bi glasio; s pravim ljudima na pravim mjestima. Jer, negativna je selekcija u posljednjih 15-ak godina uništila Hrvatsku. Jedino je bila važna članska iskaznica a ne znanje i rad. U Hrvatskoj bi i S. Jobs prao prozore ili bi ga barba Luka zaposlio na željeznici kao kntrolora pružnih prijelaza.
Naravno da imamo stavove i o obitelji, povećanju nataliteta, abortusu i umjetnoj oplodnji. Na našim stranicama. Ali, eto, ponovo; bez moralne obnove društva, koje je zapušteno i devastirano, neće biti ni ispravnog stava o obitelji. Kako da mladi osnivaju obitelji kada se niih 80 posto zapošljava na kratkoročne ugovore? Kako će podići kredit za stan?! A kapitalisti traže još liberalniji zakon o radu. Dakle; sve treba podrediti onima koji žive od svojega rada. Mladima, obiteljima, radnicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima… trebaju biti dostupni novac (jeftin a ne s lihvarskim kamatama), odnosno, posao… Šire u našemu programu koji je dostupan.
Laburisti odobravaju istospolne zajednice ali su protiv toga da te zajednice posvajaju djecu.
EU Laburistima nije cilj već sredstvo za bolji život, ako je, naravno, to moguće postići ulaskom u EU. U Saboru ćemo se zalagati da se referendum odgodi tako dugo dok se ne obavi široka javna rasprava te dok se ne upozna narod s prednostima i nedostacima ulaska ili neulaska u EU.
Hrvatska je sekularna država i njome se ne upravlja po Božjim već svjetovnim zakonima, koji su – u razvijenim, primjerice; skandinavskim državama najbliži Isusovom nauku. Dakle, vjernici trebaju štiti kršćanske vrednote a ne država.
Da, slažem se, obrazovanje u Hrvatskoj je u ozbiljnoj krizi. I u obrazovnom sustavu vlada negativna selekcija, čime su pogaženi svi kriteriji. Neoliberalni kapitalizam nameće društvu stvaranje fah idiota. Hrvatska ne zna kakvi će joj proifili stručnjaka trebati za 5 a kamoli za 20 ili 50 godina. Kako to riješiti? Strategijom. Moramo znati što želimo biti; poljoprivredno turistička zemlja, zemlja za proizvodnju sofisticirane tehnologije, zemlja s prerađivačkom industrijom… Nakon što se odlučimo i pokrenemo proizvodne cikluse, njima treba prilagoditi i školstvo ali ne zanemarujući ni društvene fakultete (kao što to sustavno čine u SAD) koji uče mlade ljude pitati: kako, zašto, kada…
Nasilje je posljedica kaosa u društvu te licemjernog sustava kojemu je u fokusu jedino elita. Nitko se ne bavi uzrocima nasilja, a oni su, prije svega, socijalnoga karaktera…
Što promijeniti u sustavu?
Pa, nemamo sustav. Sustav treba mijenjati. Točnije; postaviti ga.
Kako? Ne treba izmišljati toplu vodu. Postoje modeli. Naš “model” je jedan od najgorih.
PITANJE
Zanima me vaš stav u vezi drastičnog smanjenja broja županija na npr. 4 regije.
ODGOVOR
Stav Hrvatskih laburista prema lokalnoj samoupravi je jasan i nedvosmislen. Sama pojam lokalne SAMOUPRAVE govori sve. Prvi kriterij opstanka općina gradova i županija je ekonomska samoodrživost. No, žele li građani općinu, grad ili županiju i usprkos (trenutnoj) financijskoj neodrživosti, nitko im nema to pravo uskratiti. Naravno, građani referendumom odlučuju o opstanku njihove lokalne jedinice. Ako je lokalna jedinica ekonomski neodrživa i ako se građani referendumom odluče zadržati je, tada pristaju na uvođenje prireza te povećanje ostalih nameta. O lokalnoj samoupravi ne smije odlučivati elita u Zagrebu, jer bi to bilo negiranje lokalne samouprave. I, samo da Vas ispravim; regionalizacija Hrvatske ne znači – nužno – i ukidanje županija. Neće se Hrvatska podijeliti na 4 regije već na 3 ili 5.
PITANJE
Kako je vaša stranka, a posebice gosp Lesar, najčešće osvježavala politički prostor lucidnim pitanjima i stavovima, pišem vam ovaj mail. Čitam ovih dana procjene i izvješća o troškovima kampanje i vidim da HDZ i dalje prednjači u visini troškova. Neki dan sam pročitao da će bez problema dobiti kredit od banke. Sad se pitam KAKO? Kada je nekome blokiran račun, onda su mu blokiran sva novčana sredstva, na svim računima, pa ako bi im netko odobrio kredit, ne može im nikako isplatiti novac. Za vrijeme dok je blokiran račun nisu dozvoljne cesije i kompenzacije. Kako onda plaćaju svoje račune?? Vijest dana je analiza tvrtki koje su poslovale sa državom na manje ili više transparentan način. Opet mi se čini da je promakla analiza jednog bitnog projekta, koji je vrlo skup a potpuni promašaj. Sjećate se velike promiđbene kampanje: “Siđite sa krovova!“ Velika farsa koko ćemo sa sobnim antenama imati odličnu sliku na TV prijemnicima. Država je sufinancirala nabavku digitalnih uređaja za svako domaćinstvo u RH. Koliko je to novca ??? Pokupovali smo uređaje po 190,00 do 500,00 kuna. Koliko je to novaca?? I dalje moramo imati antenu na krovu, ako želimo konstantan signal. Slika se na TV prijemniku zamrzne i nestane bar nekoliko puta na dan, ako je loše vrijeme, čim oslabi signal, slike nema. Gdje je taj tehnološki napredak?? Od svega je zaradu ostvarila samo grupa uvoznika. Koliko novaca smo dali u inozemstvo??? Naša Vlada (koja toliko voli Hrvatsku) nije znala godinu dana unaprijed mobilizirati domaće poduzetnike da uvezu komponente i uređaje sastavljaju kod nas. I na kraju, neke puno razvijenije europske zemlje su još na analognom signalu. Čemu sve to ?? Nadam se da će i ova pitanja netko postaviti i potražiti istinite odgovore. Vjerujem u vašu iskrenost kada želite poštenu vlast i poštenu državu. Želim vam u radu i na izborima puno uspjeha.
ODGOVOR
Da, u pravu ste; kako banke vjeruju HDZ-u čija je imovina blokirana? Zna se, HDZ je višestruko zadužio banke, koje, zapravo, uz velike korporacije, vladaju Hrvatskom.
Točno, akciju “Siđite s krovova” pompozno je najavio Ivo Sanader. Niti su sišli s antenama s krovova, niti su sišli s naših grbača. Treba preispitati – te dojaviti DORH-u – tko je stavio proviziju u džep i zbog čega su prevarili građane, koji su – više je slučajeva – uistinu skidali antene s krovova.
Laž je konstanta prošlih vlasti. Raskrinkavati ćemo ih u Saboru i biti im noćna mora. A sve kako bi zaštitili građane od lopova i političkih obmanjivača.
PITANJE
Kao Vašeg potencijalnog glasača interesira me s kime mislite (alo uopće mislite) koalirati, jer ne bih želio da je moj glas na kraju bude glas za “Kukuriku koaliciju” odnosno HDZ.
ODGOVOR
Hrvatski laburisti će u Saboru biti žestoka oporba, “noćna mora” vladajućima, ma tko to bio. Osnovani smo zato jer smo bili nezadovoljni i politikom HDZ-a i politikom SDP-a, koji je, smatramo, u protuprirodnoj koaliciji sa strankama koje timare neoliberalni kapitalizam, podupiru strane banke i korporacijsku demokraciju. Mi smo za preraspodjelu bogatstva i smanjivanje razlika. Sami smo – kada je u pitanju kapital – na ljevici. Zato; nemamo s kim koalirati. Graditi ćemo identitet i na sljedećim izborima bez nas nema vlasti!
PITANJE
Po zanimanju sam učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta engl. jez. Ima nas još puno takvih kojima su oduzeta prava koja nam po diplomi pripadaju kada su prije 3-4 godine uzeli neki zakon i doslovno ga preveli bez usklađenja s našim postojećim fakultetskim kurikulima te su naš sveučilišni četverogodišnji studij izjednačili sa statusom prvostupnika ili bacc. Potpisivanjem peticije koju smo proveli, vladajući su obećali vratiti nam prava, no ni nakon 3 godine to se nije dogodilo. U fazi smo pripreme ustavne tužbe budući da je danas stav i Kukuriku i HDZa kako smo mi i naš pojačani predmet (koji se u novoj nomenklaturi nigdje ne spominje) tek privremeno rješenje ukoliko nema profesorskog kadra na raspolaganju. Iz svega je vidljivo da smo potcijenjeni budući da u programu studija koji smo upisali takvo što nigdje nikada nije bilo izneseno niti je prvotno tako bilo zamišljeno. Stoga, niti moje kolegice niti ja osobno nemamo namjeru glasati za nekoga tko nam uskraćuje naša prava. Konkretno me zanima kakav je stav Vaše stranke po tom pitanju i kakve su Vaše ideje. Cilj nam je glasati po osobnim uvjerenjima za onoga za koga vjerujemo da će nam vratiti izgubljeno dostojanstvo u društvu i priznati nam naša prava.
ODGOVOR
Odmah nakon izbora treba uspostaviti KRITERIJE! Negativna selekcija – a koja je i Vama u fokusu – uništila je Hrvatsku. Sve počiva na dva temelja; odgoju i obrazovanju (znanju) i poštenju. Učitelji pak su, bez ulagivanja, temelji tog obrazovanja. Stoga na sve vaše – učiteljske – probleme gledamo s osobitom pozornošću. Predlažem Vam da odmah nakon izbora jedna delegacija učetelja dođe u Laburiste te da dogovorimo strategiju borbe u Saboru za vaš status. Mi ćemo vam biti produžena ruka, bez obzira glasali za nas ili ne. Jer nam je kao Hrvatskim laburistima, stranci koja štiti sve one koji žive od svojega rada, dužnost. Dakle, moja malenkost umjesto politikantskih obećanja (za pokoji glas) preuzima postizbornu obvezu suradnje. Treba o problemima učitelja, koji su mnogo šiti od tek ovog jednog segmenta, javno raspravljati. U suprotnom, prijeti nam potpuna debilizacija. I bolonjski proces je jedan gorka tema u koju još nitko nije zagrizao jer i HDZ i SDP nikada nisu skrbili o općem već svojem dobru.
PITANJE
Vaši stavovi prema sljedećim aktualnim društvenim temama:
1. Korumpiranost hrvatskog zdravstvenog sustava
2. Pristupanje RH Europskoj Uniji
3. Zapošljavanje visokoobrazovanih mladih ljudi bez radnog iskustva
4. Učinkovitost zatvorskog sustava u RH
5. Biračka prava dijaspore
ODGOVOR
1. Cjelokupni je hrvatski sustav, ali i društvo, zatrovano korupcijom. Zato ni zdravstvo nije lišeno te pošasti. Treba razlikovati dva nivoa korupcije, ona koja se događa između liječnika i pacijenta te ona koja se događa između zdravstvenih institucija, zavoda, ministarstva te privatnih zdrastvenih tvrtki. I jednu i drugu treba iskorijeniti, odnosno, svesti na najmanju moguću mjeru. Prvu, u koju spadaju i liste (čekanja) biti će teže u potpunosti iskorijeniti jer je, u većini slučajeva, kada nema ucjene, teško dokaziva. Drugoj se, uz dobar, pošten sustav i pravovremene mjere može u vrlo kratkom vremenu svesti na minimum. Slučajeve poput Medikola treba istražiti i procesuirati a protupravnu imovinu oduzeti.
2. EU Hrvatskoj treba biti sredstvo a ne cilj. Hrvatski laburisti prvi su javno iznjeli niz primjera štetnosti ugovora. Je li ta šteta (kao, primjerice CMC i Željezara Sisak) nastala kao propust, nestručnost ili dodovoravanje EU, odnosno – u ovom slučaju – Amerikancima, sasvim je svejedno. Proučavamo pristupni ugovor i sa stavovima ćemo se obratiti javnosti. Ne da bi smo pokupili političke poene, već da bi odluka na referendumu bila – dobra. Laburisti se zalažu da se referendum odgodi barem za kraj ožujka te da se – nakon formiranja nove vlasti – povede istinska javna rasprava. O dobrim i lošim stvarima. U tome veliku ulogu moraju odgigrati mediji, posebno Hrvatska televizija i Hrvatski radio, javni mediji koje mi financiramo.
3. Svim mladim ljudima treba omogućiti stažiranje, ali, naravno, treba u što je moguće kraćem roku napraviti obrazovnu strategiju. Trebamo znati što Hrvatskoj treba; koliko prevoditelja s kineskog ćemo trebati za 15 godina, koliko stomatologa, koliko pedijatar, inženjera, pravnika, stolara, zidara, željezosavijača, profesora matematike, informatičara, turističkih vodiča… No, ne smijemo nikako dozvoliti da se počinju gasiti – kao u SAD – institucije visokog školstva koje obrazuju slobodno misleće ljude, pokretače društvenih i političkih promjena. Laburisti će se boriti da se prirodne i tehničke znanosti ne podređuju isključivo stvaranju profita već da služe i općemu dobru. Dakle, treba svim fakultetskim obrazovanim ljudima omogućiti pripravnički staž a poslodavce koji zadrže te mlade ljude na poslu nakon pripravničkog – stimulirati.
4. Zatvorski sustav treba reorganizirati, modernizirati… na žalost, i u zatvorima postoje dvije kategorije ljudi; oni koji mogu mnogo i oni koji ne mogu koristiti ni zajamčena prava. Snimiti stanje te reformirati sustav…
5. Hrvatski laburisti – Stranka rada protiv su 11. eksteritorijalne jedinice za tzv. dijasporu, listu kojom je HDZ zacementirao nekoliko puta svoju vlast. Ne radi se, dakako, o dijaspori već Hrvatsima koji od pamtivijeka žive u BiH, svojoj domovini. I oni nisu, dakako, dijaspora. A o njoj država treba voditi sustavnu brigu. Na način kako se to radi u preostalim europskim državama. U parlament treba izabrati predstavnike američke, australske i europske dijaspore. Ti bi zastupnici trebali isključivo voditi brigu Hrvata koji ne žive u Hrvatskoj a ne biti glasačka mašinerija stranke na vlasti. Tzv. dijapora, kao i manjine, ne smiju odlučivati tko će vladati u Hrvatskoj. One se nakon uspostave vlast mogu prikloniti ili poziciji ili opoziciji.
PITANJE
Poštovani, s obzirom na angažman Vaše stranke na parlamentarnim izborima 2011., iz Instituta hrvatske glazbe, udruge koja promiče domaću glazbu i glazbenike a osnovale su je udruge Hrvatsko društvo skladatelja HDS, Hrvatska glazbena unija HGU i Hrvatska diskografska udruga HDU, molimo Vas odgovore na nekoliko pitanja.
1. Glazbena industrija u Hrvatskoj je iz godine u godinu u sve ozbiljnoj krizi zbog nelegalnog downloada na internetu. Kako biste efikasnije pomogli borbi protiv piratstva i poštivanju autorskog i srodnih prava – zbog oko 20.000 ljudi koliko ih se u Hrvatskoj, bilo profesionalno ili kao dopunskom djelatnošću, glazbom aktivno bavi i od nje ostvaruje prihod?
2. Posredno, nenaplaćivanjem poreza na prodaji nosača zvuka i sličnih proizvoda, to je gubitak i za državu – što planirate napraviti po tom pitanju punjenja državnog proračuna?
3. Kako gledate na poziciju i odgovornost telekom-operatera koji većinski dio prometa ostvaruju upravo kao „samo“ posrednik razmjene ilegalnog sadržaja – mislite li da njihova uloga konkretnije pomoći u provedbi zakona (o autorskom pravu i srodnim pravima, o elektroničkoj trgovini) treba biti mnogo aktivnija i konkretnija? Koje biste korake predložili i poduzeli u tom smjeru?
4. U Hrvatskoj su knjige i kino-ulaznice oslobođene plaćanja poreza. Smatrate li i nosače zvuka (CD-e, ploče)i ulaznice za koncerte – kulturnim dobrom, koje također zaslužuje nižu poreznu stopu?
5. Uz turističku orijentaciju Hrvatske, mislite li da je i glazba potencijalno unosan kulturni izvozni proizvod – i kako biste pomogli hrvatskoj glazbi u tom smislu?
Institut hrvatske glazbe
ODGOVOR
1.) Borbom protiv piratstva, odnosno, s pogubnostima piratstva upoznavao sam se kao novinar i urednik te i sam i sam napisao veliki broj tekstova protiv te pošasti u Hrvatskoj čiji bi građani često konzumirali prava ali bi, pod svaku cijenu izbjegli bilo kakve obveze. Svijest hrvatskih građana da moraju platiti “tamo nekakva fluidna autorska prava” neće sazrijeti bez edukacije. I, dakako, represije, kažnjavanja onih koji se neovlašteno koriste tuđi kreativni rad. Ugostitelj će platiti vodoinstalatera, aparat za kavu, platiti će uređenje interijera ali glazbu – malo teže. Prateći medije, naročito radio, uvjerio sam se da slušatelji više znaju o tome tko je napisao američke, britanske ili irske pjesme od toga tko su autori najvećih domaćih uspješnica. Za to snose najveću odgovornost glazbene asocijacije koje nikada nisu reagirale na zbunjujuće sintagme: “Mišina pjesma”, “Severinina pjesma”… Autorstvo nisu branili sami autori, što, jasno ne znači da ga itko ima pravo koristiti a bez da plati. Problem piratstva i nepoštivanja autorskih i srodnih prava nije nemoguće riješiti čak ni u državi poput naše, čiji su svi segmenti, od uprave do sudstva, u potpunome kaosu. Piratstvo treba tretirati jednako kao i krađu novca a nepoštivanje autorskih prava kao tešku prijevaru. Glazba, kao i sve ostalo, u krizi je jer ne funkcionira sustav.
Hrvatska se i u pitanjima glazbe treba što prije integrirati u stečevinu zemalja EU. A te stečevine treba prvo poštovati država, njezine institucije. Kad to ona učini, kada se država počne odnositi s poštovanjem prema autorima, tada će to činiti i svi drugi.
2.) Sve poreze, pa i one na nosače zvuka, treba plaćati. Neplaćanje poreza treba tretirati, kao što se tretira i u civiliziranim zemljama – kao zločin. Pa i Al Capone je pao zbog neplaćanja poreza. Ako je neplaćanje poreza masovno, kao u Hrvatskoj – gdje je siva ekonimija na trećini one legalne – tada je to veliki grijeh države. Tada treba mijenjati ministre, premijera, Vladu… Treba mijenjati vlast.
3.) Telekom operateri su u Hrvatskoj država u državi. DT se ne ponaša u Njemačkoj kao što se ponaša u Hrvatskoj. Tamo poštuje sve propise pa i one koji reguliraju autoska prava. Vaša branša je medijski dovoljno jaka da digne glas protiv zlouporabe vaši prava putem telekom operatera, koji su mahom u stranome vlasništvu. Neka te kompanije poštuju u Hrvatskoj sve ono što moraju poštovati u Austriji, Švicarskoj ili Finskoj. Tko će ih na to natjerati? Država. Vlast. Sve dosadašnje vlasti prekršitelje msu tetošile a na eksploatiranome se narodu iživljavale. To vam je taj bajni neoliberalni kapitalizam kojemu hrvatske vlasti vjerno služe. I na vašu štetu.
4.) Je li nešto kulturno dobro ne određuje medij na kojem se to dobro objavljuje. Treba govoriti o sadržaju, osim, naravno, izuzetaka (nosači zvuka i slike na koje se, bez iakvoga sadržaja, plaća namet). Glazba vaših članova jest kulturno dobro, a za taj se status udruge trebaju izboriti. Kao što su se izbori, recimo, književnici i filmaši. Mada, se taj njihov povlašteni status ulaskom u EU mijenja. I tu treba primjeniti pravila civliziranoga svijeta koji i te kako valorizira autorstvo i djelatnost glazbenika.
5.) Hrvatska glazba može, ali i – mora – biti unosan izvozni proizvod. Ne sva već vrijedna. Kao što su je znali prepoznati domaći konzumenti, tako će dobru glazbu hrvatskih autora prepoznati i oni izvan Hrvatske. Uloga države je pri tome jednostavna; država treba stvoriti okviri, utrti put, pripremiti teren… Što rade naša veleposlanstva u inozemstvu?! Koliko su veza kulturni atašei uspostavili s vašim udrugama? No, plasiranje proizvoda, pa onda i kulture, pa onda i umjetnosti, na strano tržište je složen posao u kojemu trebaju sudjelovati i proizvođači (u vašemu slučaju autori i izvođači) ali i državni službenici. Strani veleposlanici ili kulturni atašei u Hrvatskoj i te kako znaju nama prodati proizvode iz njihov ih zemalja. Kada i strani državnici dolaze u tobože prijateljski posjet u Hrvatsku prvo otvaraju teme o plasmanu njihovih proizvoda na naše tržište. Što rade naši “državnici”? Šopingiraju ili se, kad su vani, ulaguju moćnicima.
Dakle, Hrvatski laburisti znaju kako riješiti probleme u vašoj branši te će, kao treća hrvatska stranka – po svim anketama – u Hrvatskome saboru biti vaša produžena ruka te vaš i te kako glasan glas.
PITANJE
Zanima me sto ce biti s poslodavcima koji bez sveopceg neplacanja u drzavi (konkretno se radi o izdavastvu gdje jako lose ili nikako ne placaju ni knjiznice, ni skole, ni vrtici, ni gradovi, pa ni drzava) ne mogu isplatiti placu, a uredno su zaposlenicima uplacivali doprinose i place. Hoce li i oni biti sankcionirani kao i oni koji novac na racunu imaju, ali ne zele nikoga platiti?
ODGOVOR
Sankcionirani moraju biti generatori nelikvidnosti a ne njegove žrtve. A Vi ste, kao što i sami kažete; “žrtva”. Državu ćemo urediti tako da se rad, roba ili usluga plate u točno utvrđenom roku. PDV će se plaćati ne po ispostavi računa već po njegovoj naplati.
PITANJE
Zanima me kako bismo mogli urediti da političari nakon što daju predizborna obećanja a ne ispune ih kazneno odgovaraju. Bismo li to referendumom ikako mogli ozakoniti? Hvala. Inače vaša razmišljanja i plan djelovanja daje mi tračak nade u hrvatsku politiku koja je do sada bila katastrofa.
ODGOVOR
Shvaćamo Vaše razočarenje s političarima koji daju lažna obećanja. No, njih mogu kazniti jedino glasači. Pa, kažnjavaju li ih? Ne. 17 godina su birali stranku koja je ozakonila i usavršila pljačku i uništavanje proizvodnje a radnike pretvorila u roblje. Koje je, velikim dijelom, glasalo za nju. Zakon pišu pobjednici, pa nemojte očekivati da će stranka na vlasti donijeti zakon protiv sebe. Uostalom, obećanja su riječi, kojih se časni ljudi drže a nečasni ih gaze. No, nečasnost ne možete kazneno goniti jer je, ipak, riječ o – riječima. Nismo za uvođenje verbalnog delikta. Gospodine Bosak, mi, Hrvatski laburisti ne obećajemo već radimo. Otvaramo pitanja koja tište građane, jer građane slušamo. Želimo i dalje biti glas građana. Drugo, pažljivo pročitajte ovaj kratak tekst: http://plan-a.laburisti.com/plan-a/postenje/
PITANJE
Molimo vas komentar o Zakonu o legalizaciji bespravne gradnje.
ODGOVOR
Zamislite koliko su novca, muke i vremena uložili u ishođenje građevinskih dozvola oni koji su legalno gradili svoje objekte?! Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata ima svojih velikih prednosti i velikih nedostataka, pa smo zato i mišljenja da ga treba pod hitno doraditi. Ali se slažemo s Vama da je uz ovu našu admininistraciju nemoguće za tako kratko vrijeme bilo što učiniti a kamoli ishoditi sve potrebne papire.
PITANJE
Na koji način će nova vlada izvuči ovu bogatu državu iz ove situacije? Slušam svakodnevno na vijestima za programe svih stranaka, ali do sada nisam čuo od niti jedne stranke ništa konkretno osim raspodjela ministarskih fotelja.
ODGOVOR
Pitanje koje ste postavili iziskuje elaborat od… puno stranica. No, odgovor je – zapravo – jednostavan. Hrvatska se iz krize može izvući na samo jedan način; poštenjem. Zvuči Vam kao utopija. Ne, nije to utopija. Poštenje je preduvjet da na odgovorna mjesta dođu ljudi koji znaju, sposobni, talentirani. Poštenje je preduvjet za uspostavu kriterija. A kada na pozicijama imate poštene i sposobne, kada uspostavite kriterije, tada nije problem napraviti strategiju razvoja. Tada nije problem pokrenuti proizvodnju te osmisliti usluge. Samo pametnim razvojem poljoprivrede – čega danas nema – potom treba turizam pretvoriti u izvoznu a ne uvoznu djelatnost (jer se proizvodi za turizam uvoze), treba pokrenuti proizvodni ciklus u maloj i srednjoj privredi (s ispitivanjem tržišta, nama konkuretnog), pokrenuti infrastrukturne projekte koji donose zaradu (pruga, elektrane) te, na početku – oformiti jaku domaću banku. Jer banke u HR imaju zadaću ne ulagati u hrvatsku proizvodnju već je uništavati te poticati potrošnju.
PITANJE
Hoće li zaista „šerifi“, odnosno javni ovrhovitelji kako se službeno zovu, moći provoditi ovrhe na nehuman i neustavan način kako se to prikazalo u medijima? Mogu li ovrhovitelji ovršiti i državu ili državno poduzeće isto kao i građane.
ODGOVOR
Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima iz 2010. godine zaista omogućavaju javnim ovršiteljima da građanima ulaze u stanove, da ih pregledavaju (osobni pregled) i slično, ali samo sa sudskim nalogom. Javni ovršitelj je osoba s javnim ovlastima (nešto poput javnog bilježnika) i može provoditi ovršne radnje (a to nije samo fizička ovrha nego i veliki broj administrativnih radnji, izdavanje određenih dokumenata itd.), uvijek temeljem sudskog naloga, odnosno odluke suda. Neprihvatljiva je situacija da novac koji ovrši (uzme dužniku) stoji na njegovom računu dok ga ne preda onom kome pripada po sudskom nalogu. Kako kod nas stvari stoje, to je izvor mogućih malverzacija, a zakon ne nudi garanciju da će se eventualne kriminalne situacije moći brzo riješiti.
Ovrhovitelj radi po danu, tijekom radnog vremena. To je u pravilu. Ako posao ne može obaviti po danu, može tražiti sudski nalog da ga obavi noću i to mu sud može dati. Tako bi došlo do situacije koja se opisivala u novinama. Isto tako, ovrhovitelj u pravilu ovršuje (oduzima) imovinu koja se nalazi u ovršnom nalogu. No, ako se tu ne može namiriti može ovršiti i drugu imovinu i o tome mora sastaviti novi nalog. Na taj nalog nema žalbe. Sva ograničenja ovrhe (socijalna primanja, 2/3 prosječne plaće i druga primanja koja zakon navodi) i dalje vrijede.
Država se zaštitila od ovrhe jer se ne mogu ovršiti državna sredstva (općinska, županijska) koja su bitna za funkcioniranje tog državnog organa. Što je bitno, odlućit će sud, pa je opet na snazi da kadija tuži i kadija sudi. Zakon ne spominje posebno državna poduzeća, pa bi se njih moglo ovršiti na isti način kao i privatna. Svejedno, sasvim je sigurno ustavno sumnjiva odredba da je država u drugačijoj situaciji glede ovrhe od njenih građana.
Sve u svemu, zakon je logična posljedica divljeg kapitalizma i činjenice da je veliki dio građana osiromašen do krajnje granice i ne može podmirivati preuzete obveze. Umjesto da građanima pomaže, država formira novu kastu (nekad su se zvali, čini mi se, financi) koja će s policajcem za leđima otimati osiromašenima ono što im do sada nije oteto. Laburisti će se zalagati za temeljito redefiniranje i preuređenje oba ova zakona. Dugove treba vraćati, ali uloga države prvenstveno je da štiti svoje građane od neimaštine i poniženja. — Nikola Vuljanić
PITANJE
Razmišljajući ovih dana za koga glasati postavljam Vam pitanja koja bi mi, s obzirom na moju struku, mogla olakšati odluku. Kako komentirat činjenicu da za višeg savjetnika, koji je zaposlen u Agenciji za odgoj i obrazovanje je potrebno svega 7 godina radnog iskustva, a da bi učitelji u školama dobili titulu savjetnika (dakle ne višeg) potrebno im je 11 godina iskustva. Zar ne mislite da su se lončići malo pomiješali, zar ne bi trebalo biti obrnuto. Mišljenja sam da bi viša savjetnička mjesta trebala biti izborna kao i ravnateljska. Zamislite činjenicu čovjeka koji završi studij sa 25 godina odradi 7 godina i sa 32. postaje viši savjetnik i tako do mirovine???? Koliko on uopće više zna što se u razredu događa, jer razred je živo tkivo i mijenja se. Što mislite o projektu male mature? Smatram da bi bila neophodna kako bi se smanjila hiperinflacija odlikaša. Inače podržavan on-line upis u srednju školu kojeg propagirate. Promijenite zakon i uvedite da ravnatelj škole, ravnatelj Agencije ili pak savjetnik može biti izabran u najviše dva mandata. Ne stvarajmo doživotne ravnatelje i savjetnike, pa nitko se ne školuje za ravnatelja i savjetnika. Moram postaviti i pitanje koje se odnosi na Zakon o prosvjetnoj inspekciji. Iako su sindikati tražili da se odbace anonimne prijave to nije napravljeno. Anonimnim prijavama svatko može svakoga prijaviti. Odmah se postavlja i drugo pitanje, ako je prijava anonimna, a nalaz inspektora pozitivan, od koga mogu tražiti eventualnu sudsku zadovoljštinu za narušavanje ugleda i časti? Planirate li ukoliko dođete na vlast kao što je to slučaj u Skandinavskim zemljama uvesti mogućnost lakšeg pristupa učitelja postdiplomskim studijima. Moram postaviti i pitanje satnice. Pomalo je nelogično da izborni predmeti imaju veću satnicu od obvazenih, npr. geografija i priroda imaju u 5. razredu osnovne škole 1,5 tjedno, dok izborni imaju dva. Malo čudno? Što planirate napraviti sa nebuloznim Pravilnikom o produženom stručnom postupku, kojeg je prosvjetna javnost ocijenila kao nedorečenim i nevaljanim.
ODGOVOR
Dosadašnje političke “elite” inaugurirale su naopaka pravila; dobro je loše, loše je dobro, nemoralno je moralno a moralno je nemoralno. Prema tome, znanje je neznanje. Kriterij je neimanje kriterija. Naivni ste kada mislite da je njima do pravila. Čudite se što je za mjesto savjetnika u Agenciji potrebno 7 godina a za mjesto savjetnika u školi 11 godina iskustva. Pa, trebalo je nekom barba Luki, teti Jadranki zaposliti nećaka, partijskog druga… koji nema uvjeta. Da im je doista do uređene države, sustava, tada bi, i u toj svojoj bolesnoj igri pogubnih privilegija, napravili sustav. No, oni su improvizatori. U svemu. Pa, sjetite se da je Sabor smanjio kriterije kako bi trenutačna predsjednica Ustavnoga suda postala sutkinjom toga suda nad sudovima. Jako mali broj sudaca Ustavnoga suda u 20 godina višestranačja zadovoljavalo je uvjete. Uvjete ne zadovoljavaju ministri. Uvjete ne zadovoljava premijerka, koja vlada Hrvatskom a da nije izabrana niti u stranci, niti na parlamentarnim izborima (jer, svaka stranka ističe i na izborima za Sabor kandidata za premijera, i na temelju te kandidature glasači glasaju za stranku). Svi problemi koje naznačujete u pitanjima su, na žalost, hrvatska realnost. Koju treba mijenjati. Kako? Uspostavom kriterija. Promicijom znanja a ne podobnosti. Promocijom talentiranih i radišnih. O tome treba li ograničiti broj mandata ravnateljima i savjetnicima treba nakon izbora provesti javnu raspravu te u tri mjeseca donijeti pravila ponašanja.
Mala matura – DA. I zbog izjednačavanja kriterija.
Na temelju anonimnih prijava pokrenuti su i neki procesi u rješevanju korupcije i kriminala. Naravno, one imaju dvije strane. No, u društvu u kojem se na vlada strahom, neće biti potrebe za ononimkama. U demokratskim je državama moralno prijaviti onoga tko se ne pridržava zakona. Kod nas se anonimke često koriste za blaćenje a ne zbog časnih namjera. Zato bi trebali uvesti pravilo da se na prijave treba potpisivati.
Svako se obrazovanje, pa onda i postdiplomski studij, mora stimulirati, jer obrazovanje je ulaganje.
Satnice u školama treba revidirati, jer su pune, slažem se, nelogičnosti, naročito prema tzv. osnovnim, temeljnim predmetima.
A Pravilnik o produženom stručnom postupku ne smije se primjenjivati protivno mišljenju, i praksi, većine onih kojih se taj pravilnik tiče.
No, kao što znadete, mnogi zakoni, pravilnici i uredbe donijete su u kabinetima bez konzultacijs s “bazom”.
PITANJE
Slušajući o novom zakonu o ovrsi (šerifima) morala sam vam se javiti sa zamolbom da zaustavite taj zakon i da se javno ogradite od takvog zakona da vas građani čuju koji svakodnevno strepe za sebe i svoju obitelj u ovoj takozvanoj državi. Da čujemo vaš glas pa da i mi i damo svoj glas za onu stranku koja zastupa malog čovjeka, a ne bankarski sustav koji je cijele obitelji doveo na rub života, još jednom zaustavite to ruglo od zakona.
ODGOVOR
Poštovana, poručiti ćemo im – kao što smo im, uostalom, stalno poručivali: NEĆE IĆI! Laburisti su na proljeće digli prašinu oko ovrha, želeći zaštiti radnike i sve one koji žive od svojega rada. Zatražili smo od ministarstva očitovanje o načinu ovrha, koje se, vjerujemo, neće početi primjenjivati na gangsterski način prije izbora. Nakon izbora ćemo učiniti sve da se takva praksa stavi izvan snage. No, i prije izbora ćemo sazvati pressicu o ovrhama i još jednom dići glas. Laburisti su za poštene i pravedne ovrhe a ne gangsteraj na HDZ-ov način.
PITANJE
Zanima me kakva je vaša kulturna politika. Imate li plan razvoja i poticanja kulture, razvoja bastine i kulturnog turizma te programa koji ce ih uvrstiti u razvoj zajednice?
ODGOVOR
Kao potpredsjednik stranke, koji je veći dio svojega života, što u novinarstvu, što u kazalištu, vezan za kulturu, često namećem teme vezane uz kulturu i umjetnost. Hrvatski laburisti su prije mjesec dana jedini organizirali raspravu o stanju u kulturi, s kojom ćemo se intenzivno baviti kao parlamentarna stranka. Obrazovanje i kultura su, naravno, ulaganje. Bez toga ulaganja nema reforme društva, a bez reformiranog društva nema niti razvoja industrije. Naravno, u ovih dvadeset godina hrvatskoga višestranačja (u kojemu je bilo premalo demokracije a još manje samostalnosti), kultura je gurnuta na marginu, pa i ispod nje. Kulturna politika traži novu strategiju o kojoj ćemo i prvome tromesječju 2012. organizirati javnu raspravu te na temelju nje tražiti raspravu u Saboru. — Branko Vukšić
PITANJE
Budući da je slogan Hrvatskih laburista ”Čovjek prije svega i čovjek iznad svega”, zanima me vaš stav oko istospolnih zajednica i brakova te posvajanja djece u istospolnim vezama.
ODGOVOR
O pitanjima koje postavljate stavovi Hrvatskih laburista su poznati; podupiremo istospolne zajednice ali ne podupiremo posvajanje djece jer smatramo da hrvatsko konzervativno društvo nije spremno prihvatiti djecu iz istospolnih zajednica. Ta bi djeca u društvu svojih vršnjaka bila mobingirana i zbog toga bi nastale trajne, nepopravljive posljedice.
PITANJE
Pročitala sam danas da naš vrli ministar pravosuđa u tajnosti vrši imenovanja šerifa koji će imati ovlasti da radi naplate nekog pa i minornog duga upadati u stanove, svlačiti ljude do gola i prevrtati stvari, valjda da pronađu sakrivene dijamante itd. Pošto sve pročitano o ovom načinu naplate dugovanja, a i izjava gosp.Gligorova iz Beča – da Hrvatska postaje policijska država – u meni izaziva strah, molim vas da javno obavijestite svoje glasače što o tome misle laburisti, gospodin Lesar ,te misli li se išta poduzeti da se zaštiti nas sirotinju? Ili da sami poduzimamo mjere za zaštitu? Pa nitko ne bi imao dugova da ima normalna primanja.Ili moramo svi krasti? Kome mogu državne organe zbog zastrašivanja?
ODGOVOR
Vjerujemo da ste već vidjeli onu tablicu s natpisom “Ne bu išlo” koju je Lesar svojedobno držao u Saboru. I, stvarno, neće ići… Neće nikakvi HDZ-ovi šerifi upadati građanima u stanove i otimati im stvari zbog u krajnjoj nuždi učinjenog duga. Uostalom, ova Vlada, najgora u povijesti, samo je tehnička i ne smije donositi druge odluke osim onih koje se tiče redovnog funkcioniranja. Pa ni za redovno funkcioniranje Vlada nije osposobljena. Ako i donese neke odluke koje su uperene protiv slobode i dostojanstva građana, Laburisti će se protiv njih boriti svim silama. Zato, gospođo Horvat, mirno spavajte i imajte u nas povjerenja.
PITANJE
Informirajući se na stranici Vaše stranke nisam pronašao koji je stav Laburista prema pravima LGBTIQ populacije. Što namjeravate učiniti po pitanju zaštite navedene skupine? Biste li se pridružili povorci podrške i nedvosmisleno dali do znanja da mržnja i diskriminacija spram iste nisu prihvatljivi u civiliziranom društvu? Budući da druge stranke malo jesu, a malo nisu za jednaka prava LGBTIQ građana, tražim poštenu stranku kojoj ću povjeriti svoj glas te volontersko vrijeme te skromni novčani prilog. Nadam se da ćete mi svojim odgovorom (te uključivanjem kategorije LGBTIQ prava) pomoći.
ODGOVOR
Već smo nekoliko puta odgovarali na pitanja slična Vašem te ih objavili na našim web stranicama. Ali, slažem se, treba ponavljati, tumačiti, uvjeravati te – najvažnije djelovati. Hrvatski laburisti nisu stranka koja jedno misli, drugo govori a treće radi. Osnovali smo stranku kako bi smo na djelu dokazali da je politika časno zanimanje te da političari mogu biti autohtoni predstavnici onih koji su ii izabrali. U našemu programu, koji je objavljen na web stranicama, najvažniji dio su slobode, osobne, građanske, slobode svih manjinskih skupina. Različito nam je prihvatljivo. Borili smo se i boriti ćemo se protiv svih vrsta i diskriminacije jer želimo slobodnu Hrvatsku, Hrvatsku u kojoj će se svi građani – bez obzira na vjeru, spol, političko, seksualno ili neko treće opredjeljenje osjećati sigurno i ugodno. Da, boriti ćemo se da i LGBTIQ građani žive slobodno, da se osjećaju ogodno te da Hrvatska postane zemlja poželjna za život. Danas to nije. Ali će biti. Pomognite nam i Vi u tome.
PITANJE
Od svih stranaka sigurna sam da ste vi jedina stranka koja bi sada mogla preuzeti kormilo i nešta učiniti. Ja i moja obitelj želimo glas dati vama, ali ne znam da li će te biti na listi u Šibeniku jer tu živimo. Ima dosta mojih prijatelja, a čujem i ljude oko sebe kako bi vam dali glas, jer ste vi jedini koji ništa ne obečajete (med i mlijeko) nego ste realni i govorite o poteškočama koje nas čeka. S štovanjem!
ODGOVOR
Poštovana gospođo, na sreću, sve je više ljudi koji prepoznaju vrijednosti i iskrenost Hrvatskih laburista – Stranke rada. Rastemo iz dana u dan jer govorimo istinu. Slušamo građane i otvaramo životne teme. Ne politiziramo. Dakako, Laburisti idu na izbore u svih deset izbornih jednica, što znači i u Vašemu Šibeniku. Glasajte za nas jer mi Vas nećemo razočarati. Jedino što možemo obećati je bespoštedna borba za sve one koji žive od svojega rada. Mi ćemo biti Vaš glas u Saboru.
PITANJE
Nadam se da ćete osvojiti puno mandata u saboru, samo naprijed. Ovim putem molio bih Vas samo da primite na znanje jedan moj slučaj, ovo je mail koji sam poslao udruzi za zaštitu potrošača.
Molim Vas da mi pomognete bar u pogledu savjeta što učiniti i di provjeriti vjerodostojnost navodnog računa napravljenog kod Vip operatera. Meni koliko je poznato navodno sam napravio račun od 815,50 kn na mobitelu iz 2006 godine, ali ja sam se žalio na taj račun te je moja žalost da neznam di mi je kopija žalbe. I tu je nastao tajac spram Vipa prema meni i to punih 5 godina , nikad više nisam dobio račun ili opomenu, a onda bam OVRHA u svibnju 2011. godine i to prema prvoj informaciji na 3 800,00 kn pa evo nije ni ta cifra nego sad mi kažu u FINI 6 280,00 kn. I to me je ubilo da sad neznam za sebe.U FINI sam dobio ovršni nalog od odvjetničkog društva prema sudu u kojem je navodno da imam pet neplaćenih računa za 10. , 11. , 12. , mjesec 2005.g te za 01. pa onda kako je moguće tek 03. mjesec 2006. g. PA KO BI MI DAO DA IMAM VIŠE OD DVA NEPLAĆENA RAČUNA PA ISKLJUČILI BI ME , I KAKO NEMA 2. MJESECA IZ 2006.G, NJEGA SAM KAO PLATIO HA. PA NEMA ŠANSE TO ZBILJA NISAM NAPRAVIO. Molim Vas da mi odgovorite što su čekali 5-6 godina jer tamo je pečat javnog bilježnika od 4.10.2006. godine. Što da radim jer su mi skinuli već 3000,00 kuna sa računa, a ostaje mi 500 kuna da preživim mjesec kad kredit platim.Imam malodobno dijete, Žena je redovni student, a ja izvanredni student i to na jednoj plaći di mi sad ništa ne ostaje. I da to je taj proračun RH.
ODGOVOR
Shvaćamo u kakvoj se situaciji nalazite, ali Laburisti se ne mogu – kao ni jedna druga stranka – rješavati sporove između dva subjekta. Naravno, telekomunikacijski operateri se ponašaju kao da su država u državi, što novo zakonodavstvo i nova praksa za zaštitu potrošača moraju spriječiti. Laburisti će biti borci protiv samovolje velikih tvrtki. Što Vi možete? Plašim se, ne mnogo. Ipak, obratite se nekoj od udruga za zaštitu potrošača jer Vam je privatna tužba preskupa. I morate se žaliti operateru još jednom. Sada na njihov postupak. Iz osobnog iskustva znam da takve bitke završavaju na leđima potrošača. No, ne odustajte a mi obećajemo da ćemo učiniti sve kako bi smo zaštitili potrošače pred samovoljom bešćutnih operatera koji u Hrvatskoj imaju status nedodirljivih.
PITANJE
Poštovani, zanima me kako vi i vaša stranka gledate na trenutni zakon o medicinskoj oplodnji i da li ako osvojite izbore, planirate i na koji način izmijeniti ga? Srdačan pozdrav Morana Vrankovečki
ODGOVOR
Poštovana gospođo Vrankovečki, Hrvatski laburisti u idućem će se sazivu Sabora boriti za izmjenu zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji kako bi sve anomalije iz srednjovjekovnog Milinovićevog zakona izbacili. Zakon mora omogućiti da parovi bez djece što bezbolnije, lakše, sa što manje izdataka i sa što većom vjerojatnoćom dođu do djece. Pozdrav, Branko Vukšić
PITANJE
Cijenjeni gospodine Grubišiću, gospodine Jurčiću i gospodine Lesar,
običan sam građanin ove zemlje. Nisam član nijedne stranke. Želim živjeti u zemlji poštenja i ravnopravnosti. Teško se osobno nosim s lažima, licemjerjem i idiotizmom koji vlada hrvatskom politikom, a tako i društvom koje je ta ista politika stvorila. Vas osobno, kao i Vaše nastupe i političko djelovanje pratim, te Vas pojedinačno cijenim i smatram poštenim i kvalitetnim ljudima koji ovoj zemlji žele dobro (profesora Jurčića kao takvog pamtim još kao svog profesora s Ekonomskog fakulteta). Pratim, međutim, i aktualne ankete (koliko god one bile manipulirane, one su građanima jedine dostupne) i povijesne rezultate manjih i nezavisnih opcija koje su sudjelovale na parlamentarnim izborima. Tako po jučerašnjim anketama Laburisti prelaze 6%, gospodin Jurčić 4%, dok se gospodin Grubišić ne spominje.
Izvjestan je na osnovi trenutnih pokazatelja Vaš ulazak u Sabor i osvajanje manjeg broja mandata Vaših stranačkih opcija. Međutim, a siguran sam da ste i sami toga svjesni, da Hrvatskoj treba više od trojice kvalitetnih pojedinaca u Saboru – potrebna je snaga koja je sposobna razbiti ovaj deformirani sustav vladavine partitokracije. Vaše pojedinačne opcije osvajaju 6%, 4% i 1,5%. Vjerujem i da Vam je poznato da mnogi pojedinci koji bi se rado opredijelili za neku od Vaših opcija na izborima to ne čine, jer su uvjereni da svoj glas bacaju u vjetar (da nećete proći izborni prag). No, već sad (bez neodlučnih birača) u zbroju Vaše opcije osvajaju 11,5%, a uvjeren sam da zajedničkim snagama možete prikupiti 15%, 20% pa možda i 25% glasova, jer
- građanima je dosta onih koji misle samo na svoj džep, a nemaju niti minimum elementarnog znanja i morala potrebnih da bi se bavili javnim poslom,
- građanima je dosta onih koji glasaju za Zakon o umjetnoj oplodnji, a sami postupke vrše u inozemstvu,
- građanima je dosta onih koji glasaju “protiv” skidanja imuniteta, a svojim prisustvom u sabornici omogućili su kvorum,
- građanima je dosta onih koji upropaštavaju tvornice, a nakon toga iz proračunske pričuve dijele “mrkve” i prikupljaju glasove,
- građanima je dosta onih koji uvode verbalni delikt kakav nije viđen od komunističkih vremena, a busaju se kao domoljubi i demokrati,
- građanima je dosta onih koji sve gore navedeno znaju, a protiv toga ne dižu glas,
- građanima je dosta onih koji vladaju, a tu su vlast pridobili nelegalnim putem.
Ovim putem apeliram na Vas da pređete preko eventualnih nesuglasica i da ne mislite na svoj ego. Apeliram na Vas da ne gledate jedni na druge kao na konkurenciju, već prepoznate snagu koja leži Vašim Imenima i ugledu te to iskoristite kao svoju prednost. Apeliram na Vas da razgovarate i izađete zajedno na izbore. Zajedničkim izlaskom na izbore uvjerili biste građane ove zemlje da postoji treća opcija, dali biste im vjeru da postoji nada za dobro ove države, da postoji mogućnost promjene, da postoji razlog za optimizam i vjeru u kvalitetnije društvo. Duboko vjerujem da biste s 20-25% mandata u Saboru imali snagu spomenutu vjeru građana i provesti u djelo (u mnogome značajnije nego da nastupate pojedinačno). Na kraju, ispričavam se ako ste moju poruku u bilo kojem dijelu mogli protumačiti neprikladnom i navodim da je ova poruka u potpunosti nastala u najboljoj namjeri. Srdačan pozdrav i puno uspjeha u daljnjem radu, Ivan Serdarušić
ODGOVOR
Poštovani g. Serdarušiću, u pravu ste; hrvatska politička scena je odveć razmrvljena, ali Hrvatski laburisti – Stranka rada je daleko prije ustrojena od koalicija i nezavisnih listi koje spominjete. Mi smo na svojemu Saboru 1. svibnja odlučili da idemo sami na izbore iz jednog jednostavnog razloga; građani moraju znati za koga glasaju i čiji program podupiru. U koaliciji Treba znati, koja je formirana ad hoc, HDZ-ova je rezervna umirovljenička stranka. G. Jurčić koalira i s PGS-om koji je u koaliciji s HDZ-om. Nemamo, dakle, iste ciljeve, iste programe i iste motive za bavljenje politikom. Ne radi se, dakle, o taštini već o principu kojega ćemo se držati kao pijan plota. Naš princip, rad, poštenje, društvenu pravednost i borbu za znanje prepoznaje već veliki dio građana. Stoga i ovakav rezultat.
Osim toga, Hrvatski laburisti ne žele da glasači glasaju PROTIV već da glasaju ZA. Nije dobro kada se nezavisne liste ili stranke udružuju samo zato da bi okusile malo vlasti te skinule jedne u korist drugih. Laburisti će se, osim toga, zalagati za promjenu izbornog zakona. Boriti ćemo se za jednu izbornu jedinicu, izborni prag od 3 posto te zabranu prijeizbornog koaliranja s jasnom naznakom s kim će se nakon izbora koalirati a s kim se neće.
I morate znati da u koalicijama, naročito ako su interesne, ne daje uvijek kao rezultat zbor pojedinačnih rezultata. Onda kada se te koalicije temelje na radu, principima i programu može se dobiti i bolji rezultata a one koalicije kojima je samo do vlasti očično birači kažnjavaju.
Procijenite programe, principe i nakane te na temelju toga glasujte. Pozdrav, Branko Vukšić
PITANJE
Poštovanje, u slučaju da Vaša stranka prijeđe izborni prag, hoćete li koalirati sa nekom od stranaka? Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.
ODGOVOR
Hrvatski laburisti će, bez ikakve sumnje, prijeći izborni prag. Dakle; u pitanju bi trebalo pisati kad a ne – ako. Tisuću posto znamo s kime nećemo koalirati; s HDZ-om i njegovim koalicijskim partnerima. S njima nećemo. Ni pod koju cijenu, jer su sustavno uništavali Hrvatsku, i materijalno, i moralno. Na eventualni poziv Kukuriku koalicije ćemo se odazvati samo ako prihvati našu pregovaračku platformu koja je jasno iskazana u našemu Planu A. Prihvaćanje naših pozicija s tri bitna segmenta; zaštite radničkih prava, zaštite nacionalnih interesa te demokratizacije društva (neposredna demokracija te promjena izbornog sustava), preduvjet je da sjednemo za pregovarački stol. No, mi se – prije svega – pripremamo za Sabor, u kojemu ćemo biti i te kako glasna i jasna stranka, koja će dokazati da se i u opoziciji mogu napraviti veliki pomaci.
PITANJE
Zanima me stav laburista glede vlasništva i ostalih prava u Hrvatskoj i Dopunskog protokola jedan Ženevske konvencije za zaštitu žrtava rata iz 1977. godine koju je prihvatila i Hrvatska odnosno da li će se zalagati za ovjeru svih odluka i zakona koji su doneseni u vremenu od 2. ožujka 1991. godine (od prvog oružanog sukoba) do 30. 6. 1996. godine kada je po MORH-u završio isti. Poznato Vam je da je taj period bio osnov svih naših privatizacijskih i civilizacijskih zala u kojima se danas nalazi Hrvatska. U redu je ustavna odredba o nezastarjevanju privatizacijskog kriminala, ali što je sa pravnim poslovima za vrijeme ratnog stanja odnosno oružanog sukoba, kao i aneksa G Zakona o potvrđivanju ugovora o pitanjima sukcesije od 3. ožujka 2004. godine kojim su hrvati u Hrvatskoj postali građani drugog reda, a Hrvatska nepravedno društvo u privatnom vlasništvu sumnjivih tipova i isto takvog kapitala. Sigurno su Vam poznati engleski zakon Robina Hooda i italijanski zakon”Čistih ruku” prema kojima je hrvatska antikorupcijska kampanja “lagana kamilica”. Kakav je stav laburista prema privatizaciji banaka u ratno vrijeme kada su revalorizirali u vlasništvo već otplaćene kredite i to više puta preprodali, telekominkacijskom infrastrukturom koja je poklonjena Telekomu te Zakonu o narodnoj banci koja je sada ekspozitura poslovnih banaka sa smiješnim temeljnim kapitalom. Legalno i zakonito rješenje je ovjera vlasništva te vraćanje državi svega onoga što joj je oteto ili od nje sumnjivo preuzeto. Bilo bi imovine i novca kao u priči za rješenje svih naših problema od duga do pada prikrivenih institucija moći. Razumijem da zbog “imperije” morate biti oprezni u predizborno vrijeme sa izjavama i rješenjima, ali me prednje interesira da vidim da li uopće ima smisla izlaziti na izbore ili su laburisti samo isti. S poštovanjem. Ivica Šoda – Cotić dipl. iur. Makarska
ODGOVOR
Poštovani gospodine Šoda-Cotić, Laburisti nisu isti. Mi niti smo oprezni niti smo neoprezni i ne obaziremo se na “imperije”. Jedina “imperija” koju mi priznajemo su radnici, odnosno, svi oni koji žive od svojega rada. U našem programu – koji je u ovo predizborno vrijeme sažet i biti će uskoro u svim gradovima na štandovima Laburista te na našim web stranicama, svi su odgovori na Vaša pitanja. Nismo osnovali stranku da bi smo šutjeli ili povlađivali onima koji su Hrvatsku gurnuli u ponor. Da, boriti ćemo se da se preispitaju svi zakoni koji su donijeti u vrijeme Domovinskog rata. Sve što je privatizirano po korupcijskim zakonima treba ponovo pripasti državi. Hrvatska treba donijeti zakone poput “čistih ruku” i Robina Hooda, jer, vjerujem da znadete, u HRvatskoj nije oduzeta nikome ni lipa a kamoli lopovlukom stečene tvornice, vile, automobili, čitave zgrade… kupljene prljavim novcem. U Hrvatskoj OIB nije zaživio jer oligarsi imaju imovine višestruko više nego što su im primanja, odsnosno, plaćeni porez. banke nisu prodane već predane, HT je također predan za šaku maraka, pivovare su prodane za trećinu cijene. Naš stav prema bankama je jasan. Da, slažemo se s Vama; sve što je u naše ime darovano, odnosno – pokradeno, treba vratiti. To neće učiniti ni HDZ a niti Kukuriku koalicija. Ali ćemo to učiniti mi. U ovom mandatu? Ne. Biti ćemo parlamentarna stranka s nekoliko zastupnika, ali nakon tih izbora dolaze novi. Tada će Laburisti biti snaga bez koje se nova Vlada neće moći formirati. Naše vrijeme tek dolazi. Sada imate za koga glasati. I zapamtite; nakon izbora nema reklamacija.
PITANJE
Obraćamo Vam se ovim putem kao skupina od 40 nezaposlenih kriminalista. Razlog obraćanja Vama je pitanje realizacije svojih prava koje smo stekli završetkom studija kriminalistike. Iako smo bili optimisti da će potreba za takvim ljudskim potencijalom postojati to se nažalost nije dogodilo u poslijednje tri godine. Svjesni smo problema sustava te se to pitanje provlači godinama i uvijek na štetu kriminalističke struke u policijskom sustavu, u području privatne zaštite i sigurnosti. Smatramo da je naša struka posve obezvrijeđena iz više razloga. Prvi problem je što su kriminalisti stavljeni u drugi plan u Ministarstvu unutarnjih poslova te tako prema gruboj procjeni postoji barem 50 djelatnika MUP-a u svakoj policijskoj upravi koji ne udovoljavaju uvjetima struke i stručne spreme iako to ne bi trebalo biti tako. Drugi problem je realizacija prava u području privatne zaštite gdje se zakon ne provodi i prilagođava kako kome odgovara. Tako napr. imamo voditelje tjelesne zaštite s osnovnom i srednjom stručnom spremom, policijske umirovljenike koji rade na crno ili na ugovor o djelu. Treći problem je specifičnost stručne spreme i njena veza sa sustavom državne uprave. Zakoni su ostavili malo manevarskog prostora za realizaciju zaposlenja iako to ne bi smjelo biti tako. Primjera radi, kriminalistička djelatnost je istražna djelatnost te bi trebala biti implementirana u područje revizorske djelatnosti, stručnog suradništva pri sudovima i dr. djelatnostima u sustavu državne uprave čime se djeluje na viši stupanj sigurnosti, stvaranja ozračja povjerenja i smanjivanje mogućnosti pojavljivanja kriminaliteta bijelog ovratnika. Četvrti problem je nemogućnost stjecanja radnog iskustva u visokoškolskoj spremi kako bi se mogli natjecati s drugim kandidatima. Često smo diskreditirani zbog specifičnosti struke iako svatko raspolaže različitim vrstama sposobnosti. Peti problem je sistematska pandemija tzv. veza za zapošljavanje koja Vam je dobro poznata. Šesti problem je nemogućnost korištenja poticajnih mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u smislu vježbeništva bez zasnivanja radnog odnosa, budući da ne postoji interes od strane tijela državne uprave i tijela jedinica regionalne i lokalne samouprave. Drugim riječima, ono što se ne mora učiniti administracija i čelnici tijela neće provesti iako su namjenjena sredstva dostupna, a mnogi voljni steći bilo kakvo radno iskustvo u odgovarajućoj stručnoj spremi. Slijedom narečenoga molimo Vas da uz dužnu pažnju razmotrite ove specifične probleme od kojih se mnogi problemi vežu uz implementaciju pravnih normi, uz postojanje pravnih praznina ili nedostatak angažmana osoba koje obavljaju javne funkcije. Plan prijama u državnu službu nije donesen za 2011. godinu pa stoga nismo u mogućnosti nadati se zapošljavanju ove godine. Obratili smo se Predsjednici Vlade, Predsjedniku Republike, Ministru unutarnjih poslova, Pučkom pravobranitelju, Sindikatima policije i Strukovnoj udruzi kriminalista, na čelu s prof. Duškom Modlyjem, koja je jedina pokazala interes za naše probleme ali nije u nadležnosti zapošljavati. Ostali nisu bili zainteresirani dati nam odgovor niti pokušali pomoći u vezi našeg problema. Znamo da ste zauzeti s predstavljanjem svog programa (Plan.a) za predstojeće izbore ali ako imate barem malo razumijevanja bili bi vam zahvalni da se zauzmete za nas u Hrvatskom saboru, jer ste vi „stranka rada“ koja bi nam u uvom slučaju mogla puno pomoći kod zapošljavanja u MUP-u. Pitanje je:
- Hoćete li se zauzeti za problem našeg zapošljavanja u MUP-u i potaknuti pitanje, nezaposlenih diplomiranih kriminalista i kriminalista, u Hrvatskom saboru te nam dati nekakvu nadu za naše bolje sutra i bolje sutra za sve građane Hrvatske bez korupcije i kriminala za koje smo se spremni boriti s našim stečenim znanjem? Vama s poštovanjem, Saša Suknaić ispred Organizacije nezaposlenih kriminalista.
ODGOVOR
Poštovani g. Suknaić, razumljivo je Vaše i ogorčenje Vaših kolega. Jedan od najvećih problema u Hrvatskoj je negativna selekcija koju su sve dosadašnje vlade provodile. Važno je biti podoban, privržen stranci, vođi, svojemu barbi… Tu praksu treba napustiti te zapošljavati stručne i kvalitetne ljude, one koji zadovoljavaju propisane uvjete. Tih se kriterija prije svih trebaju pridržavati državne institucije. Policija pak je na čelu te kolone. Na žalost, većina službi koje plaćaju porezni obveznicu nisu servis građana već stranaka. Nećemo o tome šutjeti. Boriti ćemo se u Saboru da ne bude nepravdi. No, jedan od velikih problema je i taj da Hrvatska nije napravila niti jedan strategijski plan, a ponajmanje on koji će dati odgovore koliko nam obrazovanih ljudi u sljedećih 10, 20 ili 30 godina treba u kojemu području. Koliko kriminalista, koliko prevoditelja s kineskog, koliko prometnih inženjera, koliko pravnika, koliko liječnika s aktivnim poznavanjem njemčakog ili češkog jezika. Zemlja smo improvizacije, voluntarizma i klijentelizma. Hrvatski laburisti kažu: Dosta!
Učiniti ćemo sve što je u našoj moći da i Vi i Vaše kolege upotrijebite stečeno znanje u institucijama koje vas trebaju. Sticanje pripravničkog staža kanimo ozakoniti.
Pozdrav, Branko Vukšić
PITANJE
Mi smo Udruga koja se bavi radom s prognanim Hrvatima iz BiH, odnosno, općine Prijedor. Naš djelokrug rada obuhvaća, materijalnu pomoć prognanima, pomoć pri povratku, i pri školovanju djece i mladih, prikupljanje dokumentacije i povijesne građe o kraju iz kojega potičemo, održavanje groblja i uređenje razrušenih domova, te njegovanje kulturnih i inih običaja zavičaj. Udruga radi i na izgradnji i poboljšanju međunacionalnih odnosa na području općine Prijedor, BiH, odnosno, na području kojeg smo naseljavali prije rata.
U svijetlu predstojećih izbora u RH, s ciljem informiranja svojeg članstva, molimo Vas ako ste u mogućnosti da nam odgovorite na nekoliko pitanja.
1. Na koji način mislite omogućiti brži i masovniji povratak protjeranih Hrvata u BiH, a osobito na područje Republike Srpske
2. Kakav je Vaš stav prema zahtjevu za uspostavu trećeg entiteta? Hrvati iz Bosne bi ostali nacionalna manjina u RS
3. Koji je stav Vaše stranke po pitanju dvojnog državljanstva Hrvata iz BiH, a pogotovo onih Hrvata koji još nisu ostvarili pravo na obnovu i povratak
4. Vaš odnos prema politici predsjednika RH, gospodina Ive Josipovića, prema Bosni i Harcegovini a pogotovo prema Republici Srpskoj i njezinom predsjedniku gospodinu Dodiku.
5. Koja je osoba u Vašoj stranci zadužena za politiku prema regiji, poglavito prema BiH.
Zahvaljujemo na Vašim odgovorima koji će nam pomoći prilikom glasovanja na izborima u RH-a.
Sa štovanjem,
UDRUGA DONJA RAVSKA
PREDSJEDNIK
ZAKARIJA GAVRANOVIĆ
ODGOVOR
1. Brži i masovniji povratak protjeranih Hrvata u BiH, poglavito u Republiku Srpsku, na čije je formiranje – na žalost – Hrvatska pristala devedesetih, moguć je samo aktivnom politikom i Vlade i predsjednika RH. Posljednje desetljeće politika Hrvatske prema pravima BiH Hrvata a onda i, naravno, prognanih Hrvata iz te susjedne države, bila je defanzivna. Pa i Ustav nalaže vlastima da brinu o sudbini Hrvata u dijaspori. Protiv smo miješanja u unutrašnje političke i društvene procese ali briga o Hrvatima u BiH, briga da se oni Hrvati koji se žele vratiti u BiH stvarno i vrate, nije miješanje u politiku druge države. Hrvatska mora napraviti pritisak i na Federaciju i na Republiku Srpsku da Hrvati uistinu postanu ono što piše u pravnim aktima BiH – KONSTITUTIVNI NAROD. Može li se to postići? Može. Proaktivnom politikom. Koju će Hrvatski laburisti – kada je u pitanju sudbina BiH Hrvata – voditi.
2. Što god da se nakon Daytonskog sporazuma, koji je ozakonio ponajprije srbijanski zločin, učini za Hrvate u BiH, nije idealno. Treći entitet jest jedno od rješenja. Možda i najbolje. Kažete; tada će Hrvati u Republici Srpskoj ostati nacionalna manjina!? Da, hoće. U kakvom su danas tamo statusu? Zašto ne tražiti reciprocitet prava Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Republici Srpskoj?! Pa, niti jedna manjina u Europi, bilo o kojoj da je zemlji riječ, ne živi loše ako o njoj skrbi matična zemlja. Nemojte, molim vas, odnos prema BiH Hrvatima gledati kroz HDZ-ovske naočale. HDZ-u su BiH Hrvati tek glasačka mašina. Ništa više. Istinska hrvatska vlast skrbiti će o Hrvatima u BiH. Nije nemoguće riješiti u BiH probleme i u interesu Hrvata – ali ne na štetu drugih – i u interesu mira. Dakle, svih. Na žalost, dosadašnja hrvatska politička praksa iskazala je prema BiH mećehinski odnos. To će Hrvatki laburisti promijeniti, mada, to valjda znadete, ne ide na izbore u 11. izbornoj jedinici. Jer mislimo da je ta jedinica, sa zastupnicima koji predstavljaju stranke – do sada samo jednu – katastrofalna po dijasporu. Predstavnici dijaspore moraju u Hrvatskome saboru brinuti o dijaspori a ne biti dizači ruku pokvarenih političkih oligarha. Kada ste čuli ozbiljnu raspravu o BiH te BiH Hrvatima? Kada ste čuli ozbiljnu raspravu u Saboru o Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, o Hrvatima u Americi – bilo Južnoj, bilo Sjevernoj?! Nikada. Neće ih ni biti dok na vlast ne dođu časni ljudi te tako dugo dok dijasporu ne počnu predstavljati i zastupati autohtoni predstavnici dijaspore, sa svih kontinenata a ne zagrebački HDZ-ovci podrijetlom iz BiH.
3. Pitanje dvojnog državljanstva mora se rješavati u paketu s cjelokupnim odnosom prema BiH, statusu BiH Hrvata te njihovih prava (ali i obveza) u obje države. No, to je najmanji problem ako se riješe problema iz prethodna dva pitanja.
4. Predsjednik RH, danas je to g. Ivo Josipović, treba na svojim leđima ponijeti dio tereta za rješavanje problema prije svega BiH Hrvata a onda, jasno, BiH u cjelini. Teško će se moći uopće i početi razgovarati o povratku prognanih Hrvata na područje sadašnje, ponavljam – na zločinu niknule Republike Srpske (koja je jedan od najvećih grijeha licemjerne međunarodne zajednice) ako se ne uspostavi dijalog s tamošnjim vodstvom, pa i Dodikom. Zamjerka svim hrvatskim političarima je pretjerano tobože prijateljovanje s onima koji su do jučer činili sve ne bi li nas protjerali i istrijebili. Zbog stradalih ukusno je biti na distanci, ma kako god da su političari veliki prijatelji. Predsjednik Josipović je zasigurno političar koji voditi po Hrvatsku afirmativnu vanjsku politiku, ali do sada – na žalost – ona u BiH i za BiH Hrvate nije urodila konkretnim rezultatima. Predsjednik i premijer se moraju dogovoriti koja će to biti službena politika prema BiH, Republici Srpskoj i, u konačnici, Miloradu Dodiku, koji vješto koristi loše odnose unutar BiH, odnosno – dvaju entiteta.
5. Hrvatski laburisti su stranka u razvoju, jedina stranka koja je od početka devedesetih do danas uspjela. Mi smo, kao što znadete, po svim istraživanjima treća stranka po snazi i biti ćemo ugodno iznenađnje na izborima. Za sada se za slična pitanja i probleme obraćajte potpisniku ovih redaka. Naša su Vam vrata širom otvorena. I, ne zaboravite, mi smo jedina stranka bez repova, jedina stranka koja ima jasne odgovore na sva pitanja. Pa i kada ne znamo, ne tajimo da ne znamo.
PITANJE
Poštovani! Dolazi vrijeme izbora i u nijednom programu nisam vidjela što je sa ne zaposlenima to jest ženama koje su ostvarile pravo na naknadu po starom zakonu to jest imale su dovoljan radni staž i godine da mogu ostvariti naknadu do ispunjavanja jedan od uvjeta a to je da se zaposli ili ode u mirovinu po bilom kojem osnovu.
ODGOVOR
Najveći problem jest u tome da u Hrvatskoj državne institucije ne poštuju zakone koje su donijele hrvatske institucije. Oligarsi na vlasti brinu samo za sebe, do naroda im nije stalo. Narod im smeta. Smetaju im i žene koje bi pravo i pravdu. Smetaju im nezaposleni koji bi posao. Smetaju im mladi pametni ljudi koji bi se školovali. Ne smeta im jedino vlastita pohlepa i nesposobnost.
Hrvatskim laburistima na pameti su jedino radnici, oni bivši, ovi sadašnji te oni koji (uzaludno) traže posao. Svojim ćemo djelovanjem zahtjevati da se isprave sve nepravde. Nećemo dozvoliti da žene rade do 65 godine već ćemo se boriti da idu u punu mirovinu sa 60 godina. Taj je stav u Saboru zastupao naš zastupnik Dragutin Lesar. Razmotriti ćemo i Vaš problem, koji je, naravno, problem i drugih žena u sličnim okolnostima.
PITANJE
ODGOVOR
Poštovani, najveći je apsurd Hrvatske gospodarske komore je pet uzastopnih mandata predsjednika Nadana Vidoševića. Pazite, u zemlji koja je na dnu dna, u zemlji kojoj prijeti bankrot (stručnjaci kažu da je Hrvatska 12 po redu najugroženija država), u zemlji u kojoj je uništeno gospodarstvo, “gospodartvenici” su zadovoljni HGK-om. Što je HGK učinio? Pogledajte reuzultate hrvatskoga gospodarstva, koji su i, naravno, osobna karta HGK te Nadana Vidoševića. A on pak je izgradio sustav u kojem, poput Vlatka Markovića u NSH-u, može ostati doživotni predsjednik. Sve u HGK treba mijenjati; od načina na koji je organiziran, od skupštine, preko načina izbora predsjednika, kriterija te, naravno, članarine za HGK. Što se dobiva nedobrovoljnim članstvom u HGK? Malo ili – u većini slučajeva – ništa. Za tisuće ionako siromašnih tvrtki članarina HGK je nepotreban izdatak. Da, boriti ćemo se da se funkcija, smisao, djelovanje, vođenje te svrha HGK iz temelja promijeni.
PITANJE
Molim odgovor na samo jedno i jedino pitanje. Pitanje glasi što će naša stranka Laburisti učiniti ako uđu u sabor, hoće li smanjivati mirovine invalidima domovinskog rata. Drugo, hoće li štititi braniteljska prava, treće, hoćete li štititi branitelje od progona za ratne zločine koje nisu učinili, i zalažete li se za objavu registra branitelja jer tu postoji mnogo sredstava koji bi osigurali bolji život braniteljima koji su zaista i bili u ratu, mislim da je 200,000 branitelja lažnih i primaju neki i mirovine kao i koriste se iz zakona o pravima branitelja sa povlasticama koje nisu zaslužili.
ODGOVOR
Hrvatski laburisti neće smanjivati mirovine invalidima domovinskog rata, ali će se boriti da se s popisa invalida skinu lažni invalidi koji, dakako, smanjuju mirovine istinskih branitelja. Da, mi ćemo se zalagati za objavu registra branitelja jer smatramo da je bilo časno braniti domovinu. Pravi branitelji, oni koji su se doista borili na bojištu, nisu protiv objave. Objave se plaše lažni oni koji nisu ni primirisali prvu liniju a na popisu su branitelja. Svaka pravna država štiti svoje građane od neopravdanoga progona pa tako i Hrvatska mora zaštititi branitelje od progona za zločin koji nisu počinili. Ovo što se sada događa dogovoreno je dizanje tenzija pred izbore.
Mi smo stranka koja štedi svaku lipu, pa tako ne trošimo novac ni na iskaznice. Niti moja malenkost nema iskaznicu, mada sam osnivač stranke. No, u budućnosti ćemo se potruditi – kada bude više novca – da svim članocima tiskamo iskaznice. Glasujte za nas, jer glas za laburiste je spašen glas. Zašto? Zato što smo mi jednina stranka koja uistinu skrbi o radnicima.
PITANJE
Mi smo grupa Hrvata, 28 osoba, pripadnici Hrvatska katolicke Misije iz Berna iz Svicarske. Svi smo uvijek do sada glasovali na parlamentarnim izborima za Hrvatski Sabor, kao I predsjednickim izborima. Sada smo mi odlucili da malo drugacije, aktivnije pratimo predizbornu kampanju, to jest da postavljamo pitanja politickim strankama za koja smatramo da su nama bitna i na osnovu odgovora koja ce mo dobiti ili necemo dobiti od vas mi i nase obitelji damo nase glasove na izborima. Svi mi smo vrlo vezani za Hrvatsku, nitko od nas nema nekretnina u Svicarskoj ili bilo gdje drugdje nego samo u Hrvatskoj. Nase odmore provodimo iskljucivo u Hrvatskoj gdje zive nasi roditelji i ostala rodbina koju izdasno potpomazemo. Sve to nam daje za pravo da se interesiramo i nije nam svejedno kakva ce biti Hrvatska u buducnosti. Isto tako vam zelimo poruciti da smo vrlo razacarani vasim odnosom prema hrvatskome narodu i svim gradjanima nase prelijepe Domovine. Vrlo malo nazalost vidimo da vi radite ono za sto ste izabrani, da sluzite Narodu. Puno vise se primjecuje da je vama bez izuzetaka vladajuci ili oporba vrlo vazno da sebi odredite besramno visoke mirovine nakon zavrsetka vasih mandata u Saboru, da usprkos cinjenici da imate u odnosu na vas ucinak u Saboru, sramotno visoke place, jos i parkirate vase skupe automobile besplatno, hranite se po smijesno niskim cijenama, muljate na raznoraznim nadoknadamakao odvojeni zivot i slicno. Vrlo mi je zao sto sam primoran da ovako generaliziram, ispricavam se svima onima koji su u Saboru bili protiv ovoga gore navedenoga.
Neka od nasih pitanja za vas ako bi bili u vlasti:
- Za koliko, prema vasim projekcijama ce se smanjiti broj nezaposlenih, koiko ce ih biti na kraju 2013 godine? – konkretno u brojevima
- Za koliko ce se povecati zaposlenost u istom razdoblju kraj 2013 godine? Konkretno u brojevima
- Da li ste spremni odmah po konstituisanju novog saziva Sabora pokrenuti reviziju, smanjenje duznosnickih mirovina, placa i raznoraznih nadoknadakao za odvojeni zivot, besplatna prehrana, besplatan prijevoz itd? Ako budete u vlasti do kada bi to realizirali konkretno vremenski period?, za koliko bi smanjili te mirovine, place I ostalo? Da li bi ste radikalno smanjili mirovinu i bivseg Predsjednika Republike kao i sve povlastice koje on nezasluzeno ima?
- Da li bi ste omogucili pravosudju da nesmetano i po uzurbanom postupku dovrsi istrage i uopce istrazi zlocine koje su pocinili partizani nakon drugog svj. rata.
- Da li bi ste ostavili Vjeronauk u Skolama u sadasnjem obliku ili bi ste to mijenjali i na koji nacin?
ODGOVOR
Prema Vašim konstatacijama vidim da nedovoljno poznate što čine Hrvatski laburisti – Stranka rada. Krenimo redom, prema Vašim pitanjima.
Naravno da je na pitanja za koliko ćemo smanjiti broj nezaposlenih a za koliko povećati zaposlenost do kraja 2013. godine nemoguće odgovoriti. Zašto? Zato što, na žalost, nećemo biti stranka koja će odlučivati o privrednom razvoju Hrvatske. U ovome sazivu Saboru ćemo biti, po svemu sudeći, nezanemariva opozicija, glasna i jasna, opozicija koja se ne može kupiti. Na onim drugim izborima bez Laburista nitko neće moći sastaviti Vladu. Laburisti se prije svega bore da hrvatske vlasti zaustave rasprodaju prirodnih bogastava (voda, poljoprivredno zemljište, otoci, priobalje…), infrastrukture te za funkcioniranje države važnih tvrtki (poput Podrvake). Provedivom poljoprivrednom strategijom te strategijom turizma – povezanih u logičnu cjelinu – može se zaposliti, u krakom vremenu, nekoliko desetaka tisuća ljudi. Za nekoliko dana javnosti objavljujemo program u kojemu će biti i konkretnih prijedloga.
Hrvatski laburisti čiji se predsjednik još 2005. zalagao ua ukidanje privilegija političke kaste. Podnio je Saboru i zakonski prijedlog. Nije ga podržao nitko. Političari moraju i mirovinu po istim kriterijima kao i svi ostali građani Hrvatske. No, treba revidirati i svih ostalih 13 kategorija povlaštenih mirovina.
Ako država želi nagraditi pojedine skupine, taj novac ne smije ići iz mirovinskog fonda već iz proračuna. Ali, o tome moraju odlučiti građani. Referendumom.
I razni dodaci na političarske plaće, i razne druge privilegije treba svesti na za hrvatsku zbilju primjerenu mjeru. Političari – članovi Vlade i parlamenta, suci ustavnoga suda te još mnogi drugi privilegirani i vlasti bliski zaposlenici (direktori javnih poduzeća, npr.) moraju dijeliti sudbinu s narodom. No, bila bi demagogija plaće državnih dužnosnika svesti na ispod prosjeka.
I bivši predsjednik RH Stjepan Mesić pao bi pod restrikcije. Njega bi se tretiralo, naravno, kao i ostale bivše dužnosnike. No, ne možete donijeti zakon o Stjepanu Mesiću jer ga, primjerice, ne volite ili ga volite.
Da, slažem se, u ovo hudo vrijeme treba ukinuti i mnoge povlastice bivšim predsjednicima (jer i Josipović će postati bovši, pa će u jednome trenutku država morati osigurati nekoliko ureda za nekoliko bivših), a jedna od njih su poseban ured te plaćeni savjetnici, auto i vozač. Hrvatska za to nema novac.
Hrvatski laburisti su stranka koja se bori za vladavinu prava a ne za dogovorno pravo, kakvo timare i – poglavito – HDZ i SDP. Zločini koje su komunisti učinili nakon 2. svjetskog rata već su trebali biti procesuirani. Naravno da ćemo mi učiniti sve da se to što prije učini te da se Hrvatska okrene budućnosti.
U Ugovrima sa Svetom Stolicom piše da se oni mogu mijenjati ako se promijene ekonomske okolnosti. Treba mijenjati taj aspekt a vjeronauk ostaviti na odluku roditeljima (a oni su u velikoj većioni katolici), odnosno; građanima.
Umjesto problematiziranja vjeronauka treba problematizirati nevjerojatno zapušteno hrvatsko društvo s – ponavljam – velikom većinom katolika, i k tome – vjernika. Potrebna je, prije svega, moralna obnova koja pretpostavlja sve slobode a ne samo slobodu kapitala.
PITANJE
Nije dosta da po Zakonu svatko ima pravo na rad a da za to nije adekvatno plaćen. Ako k tome ne dobiva plaću to je sramota za Državu a prije svega poslodavca. Svi ljudi moraju se solidalizirati s našim zahtjevima jer u protivnom negiraju ČOVJEKA kao najinteligentnije biće. Voljeti Hrvatsku znaći priznati RAD kao kategoriju a nadnicu kao mjerilo vrijednosti!
ODGOVOR
U potpunosti se slažemo s Vama. Pravo na rad podrazmijeva i pravo na adekvatnu naknadu. Svugdje osim u Hrvatskoj. Mnogi su hrvatski radnici – a njih je, kaže tamo neki HDZ-ovac u Saboru, samo petnaestak tisuća – svih ovih godina, ili, točnije, dva posljednja desetljeća, čak i u goremu položaju od robova. Jer, naime, u robovlasničkom je sustavu robovlasnik morao bronuti o svoji m robovima; davao im je kakav-takav krov nad glavom i hranu. Hrvatski robovlasnici u 21. stoljeću radnicima čak ne moraju dati ni sredstva za zadovoljavanje najelementarnijih potreba. I vlast je to sve vrijeme tolerirala, jer joj je stalo jedino do zaštite kapitalista i njihovoga kapitala. Sada, dva mjeseca prije izbora, tek raspravljaju bi li neisplata plaća trebala biti kazneno djelo. Da nisu na pragu izbori, ne bi političke sluge posegnule za rješenjima koja će biti tek verbalna. Vjerujte, zbog neiplata plaća neće niti jedan tajkun otići u zatvor. Zašto? Zato što je zakon nakaradan. Treba dokazati namjeru da je neisplata plaća namjerana. Ako gazda sebi kupi novi auto, ako uloži u proširenje biznisa ili plati enorman račun za intelektualne usluge (što je formula za pranje novca), suci će mu progledati kroz prste. I radnici će ostati kratkih rukava ili praznih ruku. Da, to jest sramota. Za državu, odnosno – vlast. No, ni ona, ali ni tajkuni koji ne ipslaćuju plaće ne znaju što je sram. Zato treba glasati za Laburiste, pa mi rado kažemo; pametni znaju čemu služe Laburisti. Tek s nama radnici imaju šansu za dostojanstvo.
PITANJE
Zelio bih vas pitati kakav je vas stav o dekriminalizaciji lakih droga. Inace jako mi se svida vas program I moj glas sigurno imate. Samo tako naprijed.
ODGOVOR
Hrvatski laburisti u Hrvatskome će saboru tražiti zakonsko uporište za dekriminalizaciju lakih droga te pooštrene mjere za dilere, kojima policija i sudovi često progledavaju kroz prste.
PITANJE
Zar nebi bilo poželjno:
1.Osmisliti izborne jedinice i njima prilagoditi veličinu Sabora,jer sadašnje jedinice promašuju svaki smisao organizacije države.
2.Izborne liste formirati od ljudi koji će imati podršku političkih stranaka (parlamentarnih bez prikupljanja potpisa,a ostalih s određenim brojem potpisa) i drugih subjekata društvenog života,kao i pojedinaca s podrškom određenog broja birača.
3.Glasački listić,uz redni broj i abecedni popis kandidata treba nam dati informaciju o životnoj dobi,tituli/struci,zaposlenosti/dužnosti i podršci političkih stranaka ili birača.
4.Svaki izabrani zastupnik s liste zastupa sve birače izborne jedinice bez obzira na njihovo (ne)povjerenje,i svaki birač mu se može obratiti ili pokrenuti postupak za njegov opoziv.
ODGOVOR
Vaše je razočaranje hrvatskim izbornim susatvom opravdano a onda i razumljivo. Hrvatski laburisti su predložili Saboru novi izborni sustav s tzv. otvorenim listama, prirodnim granicama izbornih jednica i novim popisom birača, na kojemu neće biti više od pola milijuna fantoma. Na otvorenim listama glasači ne biraju stranke već ljude, zaokružuju njihova imena bez obzira na kojemu su mjestu. sasvim je prihvatljiva – s obzirom na prirodu izbora – da Hrvatska bude jedna izborna jedinica s pragom od 3 posto te zabranom predizbornog koaliranja. Za to je više razloga.
Rado ćemo sudjelovati o raspravama o novom izbornom sustavu te kontroli izabranih narodnih zastupnika.
PITANJE
Hoćete li i kako destimulirati zapošljavanje radnika na određeno vrijeme? Trebalo bi uvesti dodatni doprinos na teret poslodavca a u korist fonda za zapošljavanje (dodatni administrativni troškovi prijava i odjava, naknade za javni prijevoz i sl.).
ODGOVOR
U potpunosti se slažemo da bi država trebala kapitaliste destimulirati zbog zapošljavanja radnika na određeno vrijeme. Dopada nam se i Vaš prijedlog da bi poslodavci kada zapošljavaju radnike na određeno vrijeme trebali biti na neki način penalizirani, odnosno, destimulirani nametima ili doprinosima.
PITANJE
Molim da me informirate o vašem stavu u vezi budućnosti brodogradnje u Hrvatskoj. Naime očito je da trenutna vlast neće do kraja mandata rješiti problem brodogradnje te da će taj vrući krumpir pasti na teret nove vlasti. Ne trebam napomenuti da od brodogradnje živi direktno ili posredno najmanje 15000 do 25000 obitelji. Zanima me kako vi mislite rješiti taj problem imajući u vidu obaveze koje smo preuzeli prema EU i potencijalnim budućim vlasnicima? I što ako ta privatizacija ne uspije?
ODGOVOR
Hrvatska brodogradnja jest kompleksan ali ne i neriješiv problem, problem koji traje desetljećima. Nagomilani dugovi, neefikasnost, neproduktivnost i nekonkuretnost nisu posljedica lošega rada radnika a niti, naravno, stručnjaka u brodogradnji. Brodogradnja i dalje mora biti prepoznatljivost hrvatske privrede. Kako? Svi problemi su nastali zbog lošeg upravljanja, a loše upravljanje brodogradilištima je posljedica loše kadrovske politike svih dosadašnji Vlada. Pogledajte samo omjer tzv. režije u kancelarijama, u koju, naravno, ne spadaju inženjeri, projektanti i ostali stručnjaci, i onih koji stvarno rade u proizvodnji?! Problem su menadžeri, koji, uglavnom, nisu dorasli zadacima. Nema u brodogradnji većih tajni nego u nekoj drugoj, složenijoj proizvodnji (npr. automobila, kompjutora, mobitela). Uprave brodogradilišta su bezidejne, ne znaju se probiti na tržište, ne znaju se povezati s proizvođačima repromaterijala, ne slijede trendove, podmitljive su te zadovoljavaju, uglavnom, stranačke kriterije. Podobnost je najvažnija.
Niti pak politička elita smije otpisati – po dikatatu EU – jednu tako važnu privrednu granu samo zato da bi osigurala posao drugim europskim ili svjetksim brodogradilištima. Što milite, zbog čega je prodana Pliva? Da ne bi konkurirala svjetskim korporacijama. A mogla je. Hrvatska brodogradilišta se također uništavaju jer tako žele strane banke i strani kapital.
Fama koja se diže oko brodogradilišta, sa zaključcima kako su ona neisplativa pa ih treba ukinuti, još jedna je podvala hrvatskome gospodarstvu.
Pomno izabrane uprave, u kojoj sjede ne inženjeri i projektanti, već oni koji znaju pronaći tržište, skupo prodati finalni proizvod i jeftinije kupiti repro materijal. U uprave se moraju postaviti oni koji znaju organizirati proizvodnju. Ima li Hrvatska takvih ljudi. Ima, ali im loši političari ne daju ni blizu vrha.
Zar doista mislite da je rješenje u privatizaciji?! U prodaji svega što je hrvatsko? Pa čime ćemo onda uopće upravljati? I tko će vladati Hrvatskom?
Dok druge vlade demokratskijih država kupuju dionice strateških tvrtki, nesposobne hrvatske vlasti rasprodaju sve što im je na vidiku, sve što su nama naši očevi ostavili u nasljedstvo. Što ćemo mi ostaviti našoj djeci i unucima?!
U tome je osnovni problem. Bezidejna, vazalska vlast koja zbog vlastite koristi uništava državu a onda, naravno, i većinu njenih građana.
Ovo možda zvuči kao pamflet, ali, vjerujte, rješenje zdravih brodogradilišta je vrlo jednostavno.
Kao što je, uostalom, i priča o Nokii jako jednostavna. Ljudi su znali što žele, znali su tko može ostvariti to što žele i imali su poticaj od – koga? – države. Da, država je okupila tim koji je na noge postavio Nokiu.
No, način na koji Laburisti kane ozdraviti hrvatsku privredu stoji u našemu programu.

Imam za vas 2 pitanja koja će odlučiti da li ste stranka kojoj ću povjeriti glas!
1. Ako dođete na vlast, što bi napravili s dnevnim listom Vjesnik?
2. Kako vidite ulogu i funkciju javne televizije (HRT) i da li smatrate da je sadašnji Zakon smišljen zato da joj našteti i da se favoriziraju strane korporacije kroz RTL i Novu TV? Što mislite o programima sve tri nacionalne tv kuće?
Laburisti će imati do 10 zastunika. Dakle, neće biti na vlasti već glasna, principijelna i djelotvorna opozicija, noćna mora vlasti koja će služiti bankama i ostatku krupnoga kapitala. No, zalagati ćemo se za javne medije poput HRT-a i Vjesnika. Vjesnik može poslovati pozitivno, a tome poprilično znam jer sam novinar koji je radio u Vjesniku u vrijeme kada smo u godinu dana digli nakladu za jednu trećinu. Vjesnik treba biti javni medij, temeljen na profesionalizmu te na vlastitom prihodovanju. Dobra ekipa novinara u roku od godinu dana može od Vjesnika napraviti prvi politički dnevni list u državi jer su ostali odveć u žutilu i senzacionalizmu.
Funkcija javne televizije je znana u čitavoj Europi, osim u Hrvatskoj. Javna televizija mora služiti javnosti a ne elitama, kao što je to slučaj danas (i, naravno, jučer). Zakon o HRT-u je loš, antihrvatski, antijavni, antitelevizijski. On propisuje 20 posto programa na hrvatskom???!!! Ne, Zakon o HRT-u nije smišljen da našteti javnoj televiziji a da favorizira RTL i Novu TV. Javne i komercijalne televizije imaju malo dodirnih točaka. Komercijalnim televizija nije primiran javni interes, kao što javnim televizijama ne smije biti u interesu komercijalan sadržaj. Zato HTV ne smije emitirati reklame, poput BBC-ja. Zašto ukinuti reklame HTV-u? Zato da tajkuni, menadžeri i kapitalisti ne mogu utjecati na sadržaj kao što to čine danas. Na HTV-u se ne smije progovoriti niti jedna kritična riječ protiv Ivice Mudrinića ili Ivice Todorića te ostalih menadžera i kapitalista. Urednici ih štite od kritike kao ličke medvjede.
Nova TV i RTL su komercijalne televizije i povinuju se zakonitostima rada takvih medija, s tim da zakonodavac i njima treba propisati minimalne uvjete javne funkcije, koju Nova TV ispunjava. Zašto? Jer je čak i to komercijalno.
Vjesnik je nekad bio najvjerodostojniji dnevni list u Hrvatskoj. Žutilo ga nije zahvatilo kao druge tiskane medije, ali je na potpuno neukusan način postao zapravo organ vlade. Slobodnog novinarstva u Vjesniku ima vjerojatno i manje nego u novinama kojima vlasnici diktiraju ton i trend pisanja. Da li je to autocenzura ili izravni utjecaj politike, teško je reći, ali u svakom slučaju Vjesnik je danas potpuno nevjerodostojan. Kao takav ne treba nikome. Mislim da bi bilo vrijedno pokušaja učiniti ga nezavisnim novinama u državnom vlasništvu, ali ako to ne ide – bilten zaista nikome ne treba.
Javnoj televiziji funkcija i uloga zadani su po definiciji – objektivno izvješćivanje i briga o nacionalnim vrijednostima, od edukacije do jezika, kulture, povijesti filmske i slične produkcije itsl. Mislim da zakon n ije smišljen da joj našteti, ali da favorizira komercijalne televizije to je nesumnjivo. Kad se zna u čijem su vlasništvu jasni su i razlozi. Uprkos svim prigovorima HTV-u, programi nisu usporedivi. Ono što nam komercijalne televizije nude uglavnom se svodi na žute i žućkaste stranice tabloidne naravi, pa pretvoreno u TV program. Na javnoj se televiziji ipak može pronaći i drugačijeg sadržaja. Mislimo da je TV medij usmjeren (pored komercijalnog djelovanja) i na nešto drugo, neophodan kao jedan od elemenata očuvanja suverenosti. To košta, može vjerojatno biti i jeftinije, ali je neophodno.
Nikola Vuljanić
Gospodine Lesar, bili ste u Saboru, osobno me iritira kad slučajno (namjerno, to ne želim ni gledati) upalim tv i vidim sjednice sabora na kojima nema više od pola zastupnika. Zaposlena sam (srećom, za razliku od puno ljudi u lijepoj našoj)i smatram da dio moje plaće ide na plaće zastupnika, pa me time vrijeđa njihova nezainteresiranost za ono za čega su plaćeni. Potrebno je samo da tamo sjede, nikada ništa ne moraju reći, ako to ne žele,da bi dobili plaću i ostvarili mirovinu o kojoj mi obični smrtnici možemo samo sanjati, a moramo raditi 40 i više godina.
Ako ja ne dođem na posao, to može biti samo bolovanje ili g.o., a ako nije ništa od toga, onda je neopravdani dan koji se naravno ne plati, a ako zaredam više takvih dana – otkaz.
Na koji način planirate utjecati na promjenu takvog ponašanja, hoćemo li uvesti vođenje šihtarice za sve saborske zastupnike, pa kad im se ne radi svoj posao neka napišu u šihtaricu – idem spavati i tako mi je plaćeno, bio ovdje ili ne. Ljudi rade kod privatnika od jutra do sutra za 2500-3000 kn, ne smiju uzeti bolovanje ni kad su najbolesniji jer slijedi otkaz, usporediti te dvije stvari i recite što ćete učiniti po pitanju obje. Vrlo sam blizu da vama dam glas, odgovor će mi vjerojatno pomoći.
Bio sam saborski zastupnik u prošlom mandatu i, iskreno, užasnulo me je ne samo to što ljudi jednostavno ne dođu na posao (što mi po definiciji nije jasno), već i kako se na tom poslu ponašaju kad su tamo. Posao je dobro plaćen, pa nema opravdanja da zastupnik u vrijeme zasjedanja mora raditi nešto drugo, ne mora. Dobro, pored sudjelovanja na sjednicama ima i drugih obveza, ali savjestan čovjek to može organizirati tako da je na sjednici najveći dio vremena, a da su izostanci iznimka. Osobno, u četiri godine izostao sam dva dana i to kad sam bio na putu. Koliko se sjećam Lesar nije ni to izostao. Ono što je strašnije je šutnja zastupnika. Uopće mi nije jasno zašto se kandidira osoba koja u četiri godine ne progovori nego par rečenica. A i takvih ima i to ne mali broj.
S druge strane, saborske zastupnike biraju građani, ali na liste dolaze isključivo voljom svojih stranačkih šefova. Pa se i smatraju odgovornim svojim stranačkim šefovima, a ne nama koji smo ih izabrali i sve dok će se ovim sustavom glasovati za partijske liste i dok će te liste određivati šef stranke, stvar se neće promijeniti. Hrvatski laburisti svoje su liste sastavili drugačije, krenuli smo od ogranaka na terenu i birali ljude tajnim glasovanjem. Predsjednik stranke nije ni znao tko će se naći na vrhu lista do samog kraja postupka, a još je manje mogao utjecati na to. Ono što pričamo u našem programu o neposrednoj demokraciji najprije smo primijenili na sebe same.
Nikola Vuljanić
Oprostite na gnjavaži,ali kao bivši odgajatelj(a tko nije odgajatelj cijelog svog života,nije se imao razloga ni rađati)počašćen sam činjenicom da ste obrazovanje i znanost stavili kao polazište u kreiranju budućnosti.Još bi mi bilo draže da ste ovo poglavlje naslovili kao ODGOJ,obrazovanje,osposobljavanje i obučavanje kao elemente znanosti koja ljude dovodi do ljudske Savjesti,svijesti,sposobnosti i spretnosti da časno žive danas i otvaraju vrata budućnosti.Ako primjećujete ja povezujem Odgoj i Savjet/odgovornost (Moral) kao temeljne ljudske atribute.Naime,badava nam je genijalan mozak ako nije u službi dobra.
Možete li mi obećati da ćete o ovim nepobitnim činjenicama voditi više računa od uobičajene birokratske procedure?
Sretan vam prodor u osinjak zloupotrebe političke moći!
I sam se čitav život bavim ovim poslom (što profesionalno, što kod kuće) i sasvim se slažem s Vašim stavom da je odgoj temelj svakog uspješnog obrazovanja. Upravo tog elementa u našoj školi sve više nedostaje, ali ne samo u školi. Društvene su nam vrijednosti u potpunosti poremečene, klanjamo se bespogovorno zlatnom teletu, a na pijedestalu nam stoji kompetitivnost. Logika đungle je prevladala i rezultati se vide na svakom koraku. Iskreno se nadam da ćemo dati svoj doprinos humanijem društvu i da će se taj doprinos jasno vidjeti. Kompetitivnost je potrebna, ali kooperativnost je ono što nas čini ljudima.
Nikola Vuljanić
Jeste li za spaljivanje opasnog i komunalnog otpada u cementarama Cemex i za (ili protiv) regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici?
Hoćete li podržati prijedlog Zakona o otpadu prema kojem će se moći
uvoziti otpad?
Dalma Luketin,
udruga Zeleni Dalmacije
Na ovu bi temu obavezno održali mjesni zbor građana, okupili organizacije civilnog društva (uključujući i udruge za zaštitu prirode i okoliša) i proveli javnu raspravu, te bi nakon toga zajedno s vama donijeli stav za koji bi se putem nadležnih institucija zalagali. O našem ekološkom programu potražite više ovdje: http://www.laburisti.com/modules/mastop_publish/?tac=127
Opalila me kasnonoćna inspiracija pa eto
)
1. jeste li za ulazak u EU?
2. kojim putem Hrvatska može doći do povoljne pozicije u trgovini s zemljama članicama EU, ako sama nije dijelom EU?
3. kako ćete se oduprijeti pritisku krupnog kapitala, europskih megapolitičara i drugih lobista i jakih moćnika, te pritisku bankarskih moćnika ako se počne Hrvatsku ucjenjivati povlaćenjem kapitala radi dodatnih nameta i poreza na bankarski sustav, te na nepoštivanje trgovinskih pravila i propisa u EU, koje je Hrvatska predpristupnim pregovorima vjerojatno već uskladila? Točnije kako ćete promijeniti ponašanje prema EU i njihovim propisima, ako smo već uskladili zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU?
4. gdje vidite položaj hrvatske poljoprivrede u budućnosti, to jest na koji način smatrate da se ona mora razvijati i kako ćete je vi stimulirati da se razvija u tom smjeru?
5. u kojem smjeru smatrate da se mora razvijati hrvatski turizam i kako ćete riješiti pitanje prodaje nekretnina strancima? hoćete li ga uopće dopustiti i pod kojim uvjetima ako da?
6. otkud ćete namaknuti novac za povećanje mirovina, za ulog u novu banku, kako ćete privući partnere za JPP ako ćete se zatvarati od EU?
7. što vi smatrate da je moguće učiniti po pitanju hrvatske ovisnosti o svjetskom tržištu, bankarstvu i kapitalu? Je li moguće stvoriti zemlju manje ovisnu o tome i ako smatrate da, kako?
8. kako ćete smanjiti gubitak novca u javnim poduzećima, kako ćete riješiti nesrazmjer zaposlenika u potrebnom i nepotrebnom sektoru, tj ako ćete rješavati to pitanje, na koji ćete način zbrinuti prekobrojne? Govorim uglavnom o gomili menadžera, savjetnika i zamjenika direktora i ostalih sa funkcijom a bez posla.
9. kako ćete pomoći hrvatskim brodogradilištima, zastarjeloj industriji tipa rafinerijama i željezarama, kožarama, tekstilnim tvornicama i slično, industriji koja pod navalom kineske robe trpi užasne gubitke, a politikom svojih uprava nisu postigli nikakav napredak na tržištu? koji je vaš stav prema njima i kako ih mislite ozdraviti ili likvidirati ili preustrojiti?
10. što ćete učiniti po pitanju omogućavanja poslovanja znanstvenika i mladih inženjera s idejom, konkretnije, ljudi kao što su Mate Rimac, ili drugi inovatori koji pokazuju zavidan praktični talent, imaju ideju i prototip, a ne mogu razviti načine na koje se njihova ideja može proširiti tj proizvoditi u većim količinama? kako ćete zaustaviti znanstveni odljev mozgova?
Kasnonoćna inspiracija vam je sjajna. Obuhvatili ste čitav, ili gotovo čitav, program Hrvatskih laburista. Pronađite još jednu večer vremena pa ga pročitajte. Imate ga na našim stranicama i u njemu su svi odgovori koje tražite.
Srdačan pozdrav
Nikola Vuljanić
Zanima me stav Laburista u svezi postojećih prava djece s poteškoćama ( kvaliteta rješenja osnovnih problema ) i osoba s invaliditetom te pitanje inkluzije ,naročito rješavanje pitanja trajnog financiranja asistenata kako osobnih tako i asistenta u nastavi te pitanje rane intervencije za područje cijele Hrvatske ?
Ovo su za nas , roditelje djece s poteškoćama , životna pitanja koja godinama tražimo da ih se kvalitetno riješi kroz sustav .
Hvala na odgovoru .
Primarna uloga države je da se kvalitetno pobrine za one koji se ne mogu ili ne mogu u potpunosti, brinuti za sebe. Užasavajuća je situacija da se za potrebe djece s poteškoćama u razvoju, djece ili odraslih osoba s invaliditetom i sl. moraju organizirati humanitarne akcije. Umjesto birokratiziranog sustava socijalne skrbi u kojem se ogroman novac rasipa na samo funkcioniranje (službenički aparat), a onda i na kategorije kojima socijalna pomoć ne može i ne smije pripadati i koji se u Hrvatskoj prijavljuju na izmišljenim adresama kako bi socijalna prava ostvarili, zalagat ćemo se za stvarnu pomoć osobama kojima pomoć treba, prije i iznad svega djece. To uključuje financijska, ali ne samo financijska, prava, pa svakako i rješavanje statusa asistenata. Za to jednostavno MORA biti novaca i za to u Hrvatskoj ima novaca.
Nikola Vuljanić
Rekli ste da nećete nakon izbora koalirati sa Kukuriku koalicijom! Vrijedi li to i za HDZ?
S HDZ-om nikada pa ni onda. Ali ne samo s HDZ-om, već s nikime tko je IKADA bio HDZ-ov priljepak (HSLS, HSS, manjinci…)
Živim u Splitu i imam informacije iz više izbora da se u barem 3 državna (!) dječja vrtića (Grigor vitez, Spinut, jedan u Solinu) djecu uči da se mole, čime ih se vjerski indoktrinira, a ujedno se djeca ateista izlažu poruzi svojih vršnjaka. Mislite li uvesti red po ovom pitanju?
Ne treba posebno objašnjavati da je Hrvatska laička država. To piše i u Ustavu. Što se tiče vjerskog odgoja u vrtićima, stav laburista je da vjeri nije mjesto u obrazovanju, posebno ne u obrazovanju (odgoju) vrtičke djece koja nemaju ni najmanju mogućnost (ni sposobnost) biranja. Smatramo to grubim atakom na prava djece i na ljudska prava uopće. U krajnjoj instanci, postoje i vjerski vrtići i roditelji koi žele da njihova djeca dobiju ranu vjersku poduku mogu ih odvesti u te vrtiće. U svim drugim vrtićima (dakle i državnim i privatnim), smatramo da nema mjesta religiji i da se radi o indoktrinaciji.
Prema istraživanju britanskog medicinskog časopisa “Lancet” iz 2005 (http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(05)67177-2/abstract), pokazano je da se učinci homeopatskih pripravaka mogu svesti na efekt placeba, te da homeopatija, osim preko placeba, nema nikakvih učinaka.
Dok jedni smatraju da je homeopatija nadriliječništvo i da joj nema mjesta u modernoj medicini, drugi se pozivaju na osobna iskustva i traže da homeopatske pripravke sufinancira HZZO, tj. da dio troška snosi država.
Koji je vaš stav prema homeopatiji?
Također me zanima kako bi vi regulirali alternativnu medicinu, u kojoj se vrti velik novac, a veći dio (ako ne i svi, jer su svi “dokazi” anegdostski, a ne dobiveni znsntvenom metodom) “alternativaca” su obične varalice i nadriliječnici.
Zbog rupa u zakonskoj regulativi u Republici Hrvatskoj cvate tržište za brojne nadriliječnike, šarlatane, vidovnjake, ezoteričare i skidače uroka. Vrlo propusnom zakonskom regulativom otvoren je veliki prostor za zloporabu lakovjernosti građana jer je to tržište na kojem se godišnje obrnu milijuni kuna. U komparaciji sa zemljama EU, npr. u Njemačkoj je homeopatija vrlo popularna i prema nekim podacima omjer potrošenog novca na homeopatske pripravke u odnosu na lijekove na recept je blizu 1:1.
Hrvatski laburisti podržavaju medicinu utemeljenu na dokazima, zalagat ćemo se zakonskim reguliranjem alternativne medicine jer takav zakon do sada nije postojao. Kao što je poznato, laburisti se zalažu i za restrukturaciju javne televizije koja bi bila pravi servis građana i striktniju regulaciju unutar Vijeća za elektroničke medije kako bi se spriječilo reklamiranje pseudoznanstvenih metoda.
Hrvatski laburisti imaju jasan stav: Da za medicinu utemeljenu na dokazima, DA za komplementarnu medicinu, NE za alternativnu medicinu.
Stipe drmić, dr.med.
spec.psihijatar
Smatrate li je Rimokatolička Crkvu u RH privilegirana u odnosu na ostale vjerske zajednice?
Koji je vaš stav prema vjeronauku u školama?
Smatrate li da treba mijenjati ugovor s Vatikanom?
Laburisti smatraju da je vjera privatna stvar svakog građana i da niti jedna vjerska zajednica ne bi trebala biti privilegirana u sekularnoj, laičkoj državi, u onoj u kojoj žive (i valjda su ravnopravni) i agnostici i ateisti. Stoga smatramo da bi se vjerske zajednice trebale financirati preko svojih članova – vjernika. U takvoj situaciji, naravno, ne bi moglo biti bilo kakve privilegiranosti. Uostalom, svjetovna i materijalna bogatstva nisu predmet središnjeg interesa niti jedne religije, nije li tako?
Smatramo da je škola obrazovna ustanova čiji se program i temeljna načela trebaju temeljiti na znanosti, dakle ne na vjerovanju, nego na provjeravanju i shvaćanju. Religijska načela u opreci su tome. Zašto dovoditi djecu (manju i veću) u konfuziju kontradiktornim tumačenjima svijeta? Ne vidimo razloga za to.
Da, smatramo da treba ponovno razmotriti ugovore s Vatikanom i u eventualnom sklapanju novih ugovora više računa voditi o ustavnim načelima i određenjima hrvatske države, kao i o materijalnim i financijskim interesima hrvatskih građana.
Poštovani,
Unaprijed se ispričavam, a po načelu Internetske kulture, za postavljena pitanja koja su možebit već odgovorena, međutim ja ih ili nisam pronašao, ili naprosto nemam toliko vremena pročitati ogromne količine pitanja i odgovora s ovih stranica, stoga mi u takvom slučaju slobodno odgovorite “linkom”, tj. adresom na mjesto gdje se odgovor nalazi.
Molim vas konkretne, decidirane odgovore; u stanju sam pročitati neodređeno velike količine teksta i zaključiti kako ipak nisam dobio odgovor, a to me eto kao i mnoge druge, čini nezadovoljnim. Također, moja pitanja su usmjerena ka stranci, što znači kako me ne zanima mišljenje javnosti i referenduma, već Vas. Unaprijed hvala.
1. Hrvatska je po Ustavu sekularna država, u Njoj je zastupljeno više vjeroispovijesti i nacionalnosti. Smatrate li time kako je uklanjanje Križa iz znanstvenih i obrazovnih institucija logičan čin? Biste li poduprijeli takovu inicijativu?
2. Podržavate li dekriminalizaciju lakih droga? Znanstvene analize i studije u svijetu su dale vrlo jasan odogovor i pokazatelje na ovu temu, pitanje je “da” ili “ne”.
3. Kanada, među brojnim drugim zemljama, je inače 4. po redu koja je poduprijela i zakonom zaštitila pravo na istospolni brak. Podržavate li vi isto za Republiku Hrvatsku? Biste li se borili za to?
3.1. Posvajanje djece za LGBT parove? Ako ne, zašto?
4. Smatrate li samostalnu ženu ili muškarca (znači bez životnog partnera), ako zadovoljavaju materijalne i psihofizičke predispozicije, prikladnim za posvajanje djeteta?
5. Kakav je vaš model kojim biste vi sankcionirali stranke koje nisu ispunile svoja predizborna obećanja?
6. Pitanje seksualnog odgoja u školama, jeste li za religijski ili znanstveni pristup? Na zadnjim natječajima oko programa bile su istaknute dvije opcije; za što biste se vi opredijelili?
7. Mnoge udruge, posebice one koje se bave športom, ostvaruju financijske transkacije milijunskih vrijednosti, a bez plaćanja poreza. Kako biste to vi organizirali? Smatrate li uopće da su dužni plaćati porez? Imate li vi model s kojim bi se to ostvarilo?
8. S obzirom na postotke u drugim zapadno europskim zemljama, smatrate li da preveliki dio proračuna RH ide na šport, a premalo na znanost i obrazovanje? Biste li to mijenjali i kako?
9. U kojem sektoru gospodarstva vidite budućnost Hrvatske? Na što se trebamo usredotočiti; koje profesionalne kadrove povećavati i koju vrstu proizvodnje razvijati. Pitanje još više i bitnije, koje trenutačne vrste proizvodnje, industrije, kadra biste postepeno zapuštali/konvertirali, što po vama više nema prespektivu?
10. Internet je danas jedan od esencijalnih čimbenika razvoja društva i pojedinca. Kako biste vi riješili pitanje monopola i kapitalističkog takmičenja u telekomunikacijskoj industriji, kako biste vi konačno osigurali svim stanovnicima RH optičku mrežu? Neke su države Ustavom zaštitile pravo na Internet. Kako vi gledato na to?
Hvala najlipša
- Da, križ, a i ostala vjerska obilježja, treba ukloniti iz javnih i državnih institucija.
- Da.
- Hrvatski laburisti jesu za ozakonjenje istospolne zajednice
- Ne podržavamo da LGBT parovi mogu posvajati djecu. Zato što bi ta djeca u još uvijek najblaže rečeno konzervativnom društvu bila mobingirana. Smatramo da djecu treba zaštiti od negativnog djelovanja okoline a ne LGBT parova.
- Da.
- Lažna predizborna obećanja mogu sankcionirati samo građani. Koji, sudeći po hrvatskoj praksi, vole nagrađivati lažljivce i obmanjivače.
- Hrvatski laburisti su za znanstveni pristup u seksualnom odgoju u školama.
- Treba razlikovati amaterske, neprofitne udruge od profesionalnih klubova. Oni će trebati plaćati porez po utvrđenim stopama. Znači, sportski klubovi čiji su sportaši profesionalci moraju na sve financijske transakcije plaćati porez. Treba, dakle, mijenjati zakon o sportu.
- Ne smatramo da preveliki dio proračuna ide na sport već da je taj novac pogrešno raspoređen. Većinu novca treba utrošiti za amaterski i rekreativni spor te, naravno, povećati novac za znanost i obrazovanje. Jer novac uložen u znanost i obrazovanje je novac uložen razvoj.
- Budućnost Hrvatske je u poljoprivredi, turizmu i prerađivačkoj industriji te u novim tehnologijama, čiji razvoj treba poticati država.
Ne može se paušalno određivati što ima a što nema perspektivu. Perspektivu ima sve ono što ima tržište, a tržište ima gotovo sve. Problem Hrvatske je u tome što se orijentirala na uvoz, jer uvozni lobiji najlakše dobiju proviziju od uvoza. Teže ucjenjuju proizvođače. Zato smo zapostavili proizvodnju te tržišta na koja smo prije ’90. plasirali svoje proizvode.
- Za sve građane RH internet treba biti besplatan, kao što je besplatan u nekim državama zapadne, napredne Europe.
Monopol u telekomunikacijama je u današnje vrijeme gotovo nemoguć. Osim u Hrvatskoj. No, u Hrvatskoj postoji više telekomunikacijskih kompanija koje se ponašaju monopolistički zbog postignutog dogovora. Država takve dogovore treba osujetiti te spriječiti da građani Hrvatske plaćaju najskuplje usluge u Europi. Ova se praksa s nekoliko izmjena zakona može riješiti za mjesec dana.
Branko Vukšić
Potpredsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada
Dobar dan; evo čitam vaše planove i odgovore na pitanja, te moram primjetiti da, osim interesantnog programa, što je nekako logično u predizborno vrijeme, jednako tako vrlo vješto odgovarate čak i na škakljive teme. Teška pitanja ću ostaviti za pametnije no jedna stvar me jako interesira; naime u svim dosadašnjim pitanjima o gay brakovima, vi ste odgovorili da potičete ne gay brakove već gay zajednice. Registrirana partnerstva jako su različita od braka i molio bih vas da točno specificirate za koja se vi to gay prava zalažete kada spominjete “gay zajednice”, jer čak je i mrski nam HDZ protiv nasilja i tome slično, pa me zanima, kada dobijete pitanje o “GAY BRAKOVIMA” za što ćete si vi zapravo zalagati? Molim vas jasan odgovor, sa istim terminima.
Dragi Laburisti, jeste li spremni igrom slučaja preuzeti vlast na ovim izborima?
Igrom slučaja – NE. U politici se ipak ne radi o slučaju. Može vam se dogoditi da dobijete 2% ili 5% na izborima, ali ne 20%. To nije igra slučaja, to je posao. Naravno, spremni smo preuzeti odgovornost za upravljanje Hrvatskom, pod uvjetom da nam partneri (ako ih bude) jamče ostvarenje naših strateških ciljeva (vidi – 10 točaka na stranici stranke). I ne, hvala na pitanju, nemamo problema s pronalaženjem pametnih ljudi.
Mi nemamo vremena čekati još 4 god. da bi vi možda bili u vladi. Ne smijete govoriti da vam ovi izbori nisu prioritet za oformiti vlast. Još nije kasno da agresivnije krenete u kampanju jer ankete su i onako plaćene i nisu baš istinite.
Zamislite da se otkrije neka afera u SDP-u prije izbora i Laburisti skoče na 1. mjesto, Što bi onda učinili.
Konkretno pitanje je, imate li vladu ili ne?
Želim reći da ste jedini koji mi godite ušima, a ja i moja obitelj nemamo snage živjeti u ovoj sadašnjosti naše zemlje.
p.s. Ne bira vlast onaj koji glasuje, nego onaj koji broji glasove.
Puno sreće !
Slažem se da nemamo vremena čekati još četiri godine da se sformira poštena vlast u ovoj državi. Ovo je, čini mi se, zadnji vlak. S druge strane, objektivne činjenice su takve kakve jesu. Ne može se za godinu dana napraviti stranka koja će biti ravnopravna onima koje funkcioniraju dvadeset godina. Kao što se ne može za par godina postati bogat normalnim poslom. Može, ali načinom kako se to u Hrvatskoj do sada radilo, odnosno tako kako to nikad nećemo napraviti. Jer nema smisla i jer bismo već odavno bili u HDZ-u da tako mislimo. To je u svezi i sa zadnjom rečenicom koju pišete. Nju je stalno ponavljao Manolić. Oprostite, ali uprkos svemu Josip Manolić i takve rečenice nisu i ne mogu biti putokaz laburistima. Neka se glasovi samo broje pošteno.
Imamo li vladu ili ne, pitate. Pa naravno da nismo podijelili m inistarske fotelje, a zec kojeg ganjamo još uvijek je u šumi. Bilo bi arogantno, blesavo i rasturilo bi nas kao stranku.
Sve u svemu, hlava na sugestijama, ali ne, hvala.
Poštovani,
1. Kakav je Vaš stav prema ustrojstvu MUP-a, kojeg je donijela tehnička vlada i u kojem postoji niz izmišljenih radnih mjesta, te odjela, odsjeka, pododsjeka i slično, 2. Stav prema izuzetno nepravednim i nerealnim razlikama u plaćama policajaca na terenu u odnosu na plaće i dodatno povećanje plaća izmišljenim rukovoditeljima u sjedištu ministarstva i ravnateljstva, koji u svojim izmišljenim odjelima, odsjecima i pododsjecima rukovode sa po dva, tri ili neznatno više službenika
3. Izjednačavanje plaća policajaca, sa drugim državnim službenicima, u skladu sa stupnjem vrste zvanja.
1. Tehnička vlada ne bi se smjela baviti ustrojstvom policije, na to nema pravo, takva tema treba biti predmet parlamentarne rasprave i bit će nakon izbora. Ovo je jednostavni bezobrazluk i arogancija vlasti koja ne može prihvatiti da više nije vlast. Oni bi zbrinjavali svoje ljubimce i tomu nikad kraja.
2. Hrvatski laburisti protive se masovnom otpuštanju državnih službenika, ali sigurni smo da u rukovodećem (partijskom, bez izuzetka) kadru ima mjesta ne samo uštedama nego i uspostavljanju veće pravde. Ovo što vi opisujete klasični su primjeri.
3. Da, policajci su državni službenici i treba ih i u plaćama izjednačiti s državnim službenicima. Naravno, imajući uvijek na umu specifičnosti profesije.
Molim Vas, recite mi kakvo je Vaše mišljenej o ulasku u Europsku uniju – kako vidimo Eu se raspada, članice razmišljaju o raspadu i sl.
Mi smo se zalagali da prvo bude referendum, a tek onda pristupni ugovor. To nije ista EU s kojom smo pregovarali, a u koju bi sada ulazili.
Poštovanje, možete li komentirati sljedeće:
Ako pročitamo Zakon o Hrvatskoj Narodnoj Banci (od članka 70 pa nadalje) očito je da HNB postaje tj već je – ispostava Europske središnje banke nad kojom, posve jasno, hrvatska država ili institucije nemaju nikakve ovlasti. S obzirom da HNB
regulira cjelokupni financijski promet RH potpuno je nevjerojatno da se nitko nije osvrnio na taj problem. Drugim riječima, vlasnik HNB-a a kroz to i cjelokupne hrvatske ekonomije, hrvatske zemlje, svih stanovnika i njihovih sudbina postaje zapravo – međunarodni kapital; ne metaforički već posve doslovno.
Nadalje, nameće se pitanje svrhe referenduma za ulazak RH u EU kada je već dobar dio zakonodavstva (poput Zakona o HNB-u) prilagođen služenju privatnom međunarodnom kapitalu Europske Unije, jer ako pogledamo Statut ESB-a (ECB-a)
očito je da tu banku zanima samo kapital – ne i dobrobit ljudi unutar EU.
Pitanja su:
1. Kako riješiti neovisnost nacionalne (Hrvatske) banke – ako ta banka odgovara HNB-u? (A HNB ECB-u)
2. Zašto bi pobogu prepustili nacionalnu valutu stranoj banci i uredili Zakon tako da to nije u interesu Republike Hrvatske? (To su napravili Irci, Grčka, Španjolska, Italija a i Njemačka bi rado natrag na marku – ali ne smiju jer bi to značio kraj Eura)
3. Mislite li da je mudro zadržati Kunu ukoliko uđemo u EU? (kao npr Ujedinjeno Kraljevstvo)
4. Ukoliko građani na referendumu kažu NE Europskoj Uniji, kako ispoštovati volju naroda ako već implementiramo Europsko zakonodavstvo, tj je li već odlučeno pa ćemo završiti kao Irska čiji su političari pogazili glas naroda ili će se poštovati referendum kao npr u Norveškoj?
Najprije komentar. Od osnivanja Hrvatskih laburista – stranke rada tvrdimo da je Hrvatska narodna banka u funkciji krupnog (prije svega špekulativnog, bankarskog) kapitala, a da tečaj kune fiksira na način kako to čini s jednom i jedinom namjenom da poništi i ono malo konkurentnosti koju hrvatski proizvodi eventualno mogu imati na svjetskom tržištu i potakne uvoz. Rezultati takve politike su očiti. Tvrdili smo to i u vrijeme kad se guvernera proglašavalo gotovo svecom i spasiteljem i onda kad je dobivao nagradu kao najbolji guverner (u Europi ili svijetu, svejedno). Nagradu je dobio upravo od onih o kojima i Vi pišete u svom komentaru. Reakcije tzv. stručnih krugova bile su podsmješnjive, a guvernerove uvredljive. Posebice kad smo se založili za ukidanje devizne klauzule na kredite i provođenje načela da je platežno sredstvo u RH hrvatska kuna. Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, ali smo u međuvremenu izgubili ono čega nemamo previše – vremena. Globalni liberalni (ne znam zašto ga zovu liberalnim kad zatire svaku slobodu) kapitalizam pretvara nas svakodnevno sve više u koloniju s perspektivom bijede. Tome treba stati na kraj. Znam da nismo otok u svijetu, ali na zadnje noge se valjda možemo ustati. Toliko od komentara. Ukratko odgovori:
1. Nacionalna banka koju predlažemo osnovati (prvenstveno pologom države, ali ne samo njime) ne bi trebala ovisiti o HNB. HNB daje okvir bankarske politike i pravila ponašanja. A zadaća joj je (odnosno mora joj biti) štititi nacionalni financijski suverenitet i brinuti o njemu. Ako to ne čini – guverner podnosi izvještaj parlamentu pa mu se mandat može i skratiti.
2. Prepuštanjem nacionalne valute definitivno se gubi značajan dio suvereniteta. Zašto bi to uradili, ne znam. Valjda zna onaj tko to predlaže.
3. Da, mislim. Guskama je, naime, jednostavno ući u maglu. Problem je naći put van.
4. Ako građani kažu NE, ne vidim tko bi mogao reći DA. A zakoni danas jesu, sutra nisu. Europsko zakonodavstvo koje propisuje standarde ponašanja sasvim sigurno treba prihvatiti jer je to upravo ono što nam nedostave (ti standardi vrijede i u razvijenim zemljama koje nisu članice EU), no to ne znači da se može zanemariti eventualna volja naroda izražena na referendumu.
Odlučio sam vam dati svoj glas jer ste mi jedini obećali da ćete pokrenuti postupak promjene izbornog sustava koji je sada u službi posenih/stranačkih interesa.
Ujedno bih vas zamolio da nešto kažete o zakonomaniji i ništavnosti Zakona o ništavnosti…Osobno mislim da sjetvom “zakona” niče korov umjesto pravde.Za mene postoji samo jedan Zakon,ustav,uredba itd.,a glasi: “(ne)URADI drugom što bi želio da drugi (ne)URADI tebi!!.
Koristim da pozdravim moga imenjaka,dragoga Don Kihota.
U ovom sazivu sabora predložili smo novi izborni sustav (a neki naši sadašnji članovi i u prethodnom), po kojem građani ne bi glasovali samo za političke stranke nego i za ljude na listama (tzv. poluotvoreni sustav). Takav sustav dobro funkcionira u zemljama nama kulturom bliskima, poput Njemačke i Slovenije. Izborni sustav kakav imamo danas, a posebice kad izborne liste sastavljaju stranački šefovi u svojim kabinetima, potiče poslušnike, partijske i osobne prijatelje, rodijake, mafijaše i beskarakterne ulizice kakve možete vidjeti u Saboru, pa onda i u Vladi. Sve dok su izabrani zastupnici odgovorni stranačkim šefovima, a ne građanima koji su ih izabrali, odnosno dok ih biraju šefovi a građani samo potvrđuju, sustav će davati nakaradne rezultate. Promijenit ćemo sustav.
Što se tiče zakonomanije – dobrim ste dijelom u pravu. Ogromna količina propisa, posebno ovakvih rupičastih i nedorečenih, proizvodi bezakonje i konfuziju. Jasno da se funkcioniranje društva mora urediti zakonima i drugim propisima, ali definitivno ne ovako i ne ovakvim propisima kako se to radi u Hrvatskoj. Zakone, zapravo, donosi Vlada, a Saborska većina smo služi potvrđivanju vladinih prijedloga i odbijanju prijedloga opozicije, bez obzira koji su pametni, a koji blesavi. Rješenje je u prvom dijelu ovog odgovora.
Poštovani, zanima me slijedeće:
1. pročitala sam odgovor o mogućnosti koaliranja ‘Stranke rada’ sa ‘Kukuriku koalicijom’. Kako ste naveli, suradnju ćete prihvatiti ako Vam ju ponude i ako prihvate Vaše uvjete. No, što će se dogoditi ako Kukuriku poslije neće poštivati dogovor? Kako ćete ih ‘prisiliti’ na to? Nećete valjda svaki put prijetiti da ćete raskinuti koaliciju?
2. U redove Vaše stranke ‘prešli’ su i članovi koji su do sada bili u nekim drugim strankama. Hoće li se iz njihovih biografija moći javno saznati gdje su do sada sve djelovali?Odnosno, koliki je postotak takvih članova u Vašoj stranci?
3. Što mislite o imenovanju bivšeg stranačkog kolege R.Čačića za ministra gospodarstva? Mislite li da je on pravi izbor za tu poziciju? Kako ćete pokušati spriječiti njegov mogući sukob interesa zbog tvrtke Coning?
1. Pažljivo pročitajte http://plan-a.laburisti.com/10-tocaka/
2. Preko osamdeset posto naših članica i članova do sada nije bilo ni u jednoj političkoj stranci. To su sve redom ljudi željni istinskih društvenih promjena. Ukoliko imate neko konkretno ime, molimo Vas javite se našoj središnjici na 01/8890-750. Drugo, svi oni koji podržavaju istinsku ideju laburizma i prođu naše stranačke filtere (Statut, Etički kodeks i dr.) dobro su došli.
3. R. Čačić nikada nije bio naš stranački kolega niti mi imamo išta s njim.
Koji su razlozi zbog kojih ne namjeravate uvesti porez na imovinu? Ne bi li uvođenje takvog poreza posredno oživjelo trgovinu nekretninama i dodatno uobličilo tržište najma stanova?
Procjenjujemo da bi ovog trenutka bilo gotovo nemoguće odrediti pravičan porez na imovinu koji bi nešto značio i u smislu socijalne pravednosti, a da istovremeno i donese dovoljno novca u državni proračun da čitava stvar ima smisla.
Jasno da se ne može naplaćivati imovina (nekretnina) u kojoj čovjek živi i koja odgovara nekim prosječnim ili ne jako natprosječnim standardima (npr. stan od stotinjak četvornih metara za tročlanu obitelj nije sirotinjski, ali nije ni luksuz koji bi trebalo oporezovati). Oko dodatne imovine, pojavile su se dvije ideje. Jedna, po našem mišljenju nesuvisla i sasvim u neskladu s temeljnim načelom poreza (a to je da se oporezuje vrijednost) govori o oporezovanju druge nekretnine. To je prebedasto da bi se o tome ozbiljno razgovaralo. To bi, otprilike, značilo ukoliko imate stan u Zagrebu od 50 kvadrata i vikendicu od 25 na Žumberku, tu vam vikendicu treba oporezovati. A ako se zovete M.B. i gradonačelnik ste Zagreba pa si od plaćice kupite stančić od 250 kvadrata usred Zagreba, onda ništa. Jer je to prva nekretnina. Druga ideja bila je da se predloži oporezovanje imovine iznad određene vrijednosti (npr. 2 mil.kn). Zaključili smo da bi i takvim porezom nastradao već uvelike osiromašen srednji sloj, a da višim cenzusom ne bismo jednostavno zakvačili dovoljan broj obveznika da se čitav posao isplati. Onda smo si pokušali pojednostaviti stvari i priupitati se – što, zapravo, želimo. I koju bi mi to imovinu željeli podvrgnuti poreznim škarama. To definitivno nisu vikendice u koje su ljudi ulagali čitave živote jer drugamo nisu mogli. To nisu ni veliki stanovi u središtu Zagreba u kojima žive stariji ljudi uglavnom bijednih primanja. To je imovina koja je stečena na čudne načine proteklih dvadeset godina. Pa smo zaključili da na zaradu kojom je ta imovina stečena uglavnom porez i nije nikad plaćen, odnosno da je to ukradena imovina, opljačkana imovina. A nju se i ne može i ne treba oporezovati. Nju treba konfiscirati. Jer i nije onoga na koga se piše. Nego je ukradena. Onaj tko može dokazati da je u postupku zarađivanja za imovinu platio porez na novac kojim je kupio tu imovinu ne treba doći pod udar poreznih škara. To je poštena imovina.
Mislimo da bi ovim načinom ostvarili brže i učinkovitije oba cilja – društvenu pravednost i punjenje proračuna, nego da predlažemo uvođenje poreza na imovinu i stvorimo novu nepravdu.
U vezi poreza na imovinu, kao i razlozima za ili protiv, treba stvari sagledati i malo iz drugačijeg kuta nego što je ovdje prezentirano. Kad govorim o imovini, mislim prije svega na nekretnine. Mislim da oporezivanje nekretnina ima vrlo ozbiljan razlog, koji leži u domeni opće pravednosti. Radi se o sljedećem: Gledano kroz vremenska razdoblja, bez obzira dulja ili kraća, vrijednost nekretnina konstantno je u porastu. Razlog tome je u općem ulaganju društva u infra strukturu i općenito servisiranju samih potreba tih nekretnina. Grade se ceste, različiti javni objekti, električne i ostale mreže, škole itd. i sve to javnim sredstvima. Postepeno te nagomilane vrijednosti se reflektiraju u povečanoj vrijednosti nekretnine, koju knjiži privatni vlasnik nekretnine. Zbog toga mislim da je pravedno da i sam vlasnik (kroz porez) participira do neke mjere u tim ulaganjima.
Kako ćete sredit školovanje?
Što se tiće studiranja,ocete omogućit studentima bestplatno školovanje(naravno samo redovnim) i ocete nastavit davat postojeće stipendije ili cete to ukinut?
Stav je Hrvatskih laburista da su znanje i obrazovanje ljudska prava, ne roba i da svi pod istim uvjetima imaju pravo na obrazovanje bez osobnog plaćanja. Jasno da nema ničeg besplatnog, pa to nije ni obrazovanje, ali smatramo da se obrazovanje mora plaćati iz poreza (od vrtića do doktorata), sve dok polaznik ispunjava svoje obveze. Ako to ne čini – neka plati. I to punu cijenu.
Sustav stipendija (odnosno kredita) jedan je od načina financiranja studenta, jer, naravno, školarina nije jedini trošak studija. Stipendije i krediti trebaju biti socijalno određeni, ali pristup stipendiranju treba imati svaki dobar i redovit student, makar dolazio i iz bolje stojeće obitelji. Socijalna osjetljivost svakako, ali uspjeh i rezultati prije svega. Kad i dođe (a doći će) do ušteda u proračunu, to ne smije biti na štetu obrazovanja, zdravstva i mirovina. Prvo jamči budućnost svima, drugo život danas, a treće nam je ipak svima budućnost i sigurnost.
Deset izbornih jedinica a samo jedna žena nositelj liste?
Gorane, odgovorili smo ovdje: http://plan-a.laburisti.com/pitanja-i-odgovori/#comment-59
Kako to da je samo jedna žena prva na listi u deset izbornih jedinica? Također, upada u oči da i na drugim mjestima( dakle onima koji eventualno mogu računati na saborski mandat), ima malo žena?
Poštovani, radi demokratskog procesa biranja kandidatkinja i kandidata za zastupnike u Hrvatski Sabor, ogranci su sami odabirali kandidate koji će ih zastupati. Prema tome nije bilo određeno na kojem mjestu će biti ženska osoba a na kojem muška. Više o proceduri sastavljanja lista naših kandidatkinja i kandidata nalazi se ovdje: http://plan-a.laburisti.com/kandidati/
Poštovani,
Hoćete se boriti protiv zakona koji je ništa drugo nego diktatura! Naime 1.1.2012 na snagu stupa “ovršni zakon”. Ovršitelji će moći upadati u kuće bez naloga, oduzimati vrijedne stvari…..evo isječak iz novina:
“Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković imenovao je 24. listopada u strogoj tajnosti 20 od 100 ovršitelja. Preostale mora do kraja godine. Radit će u 65 gradova, piše Jutarnji list. Ovršni zakon stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine. Lista ovlasti toliko im je velika da su ih već prozvali šerifima. Moći će ulaziti u stanove i plijeniti imovinu, pretresti stvari pa i čovjeka. Moći će provesti ovrhu i bez prisutnosti dužnika uz asistenciju policije i dva svjedoka te ulaziti u zaključane prostorije. Poslodavac, banka i Porezna uprava dužni su na zahtjev šerifa dati podatke o dužnikovoj imovini i primanjima u roku osam dana.”
Hoće li se stranka laburista boriti protiv ovoga!? Hoćete li osigurati pravo na dom, 160.000 ljudi koji su pod ovrhom! Ako koalrite s SDP-om hoćete li bit ustrajni u borbi protiv ovoga zakona! Poznato je da je 1.9.2011 krenio i zakon koji je ništa drugo nego “prisluškivanje” pa nam tako bez naloga prate sms poruke, telefonske pozive, šire se policijske ovlasti….
Molim vas da odgovorite na pitanje, nevjerojatno da država ide niz dlaku bankama i ostalim korporacijama, mi ogorčeni narod čekamo odgovor! I zanima nas vaš stav po tom pitanju!
Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima iz 2010. godine zaista omogućavaju javnim ovršiteljima da građanima ulaze u stanove, da ih pregledavaju (osobni pregled) i slično, ali samo sa sudskim nalogom. Javni ovršitelj je osoba s javnim ovlastima (nešto poput javnog bilježnika) i može provoditi ovršne radnje (a to nije samo fizička ovrha nego i veliki broj administrativnih radnji, izdavanje određenih dokumenata itd.), uvijek temeljem sudskog naloga, odnosno odluke suda. Neprihvatljiva je situacija da novac koji ovrši (uzme dužniku) stoji na njegovom računu dok ga ne preda onom kome pripada po sudskom nalogu. Kako kod nas stvari stoje, to je izvor mogućih malverzacija, a zakon ne nudi garanciju da će se eventualne kriminalne situacije moći brzo riješiti.
Ovrhovitelj radi po danu, tijekom radnog vremena. To je u pravilu. Ako posao ne može obaviti po danu, može tražiti sudski nalog da ga obavi noću i to mu sud može dati. Tako bi došlo do situacije koja se opisivala u novinama. Isto tako, ovrhovitelj u pravilu ovršuje (oduzima) imovinu koja se nalazi u ovršnom nalogu. No, ako se tu ne može namiriti može ovršiti i drugu imovinu i o tome mora sastaviti novi nalog. Na taj nalog nema žalbe. Sva ograničenja ovrhe (socijalna primanja, 2/3 prosječne plaće i druga primanja koja zakon navodi) i dalje vrijede.
Država se zaštitila od ovrhe jer se ne mogu ovršiti državna sredstva (općinska, županijska) koja su bitna za funkcioniranje tog državnog organa. Što je bitno, odlućit će sud, pa je opet na snazi da kadija tuži i kadija sudi. Zakon ne spominje posebno državna poduzeća, pa bi se njih moglo ovršiti na isti način kao i privatna. Svejedno, sasvim je sigurno ustavno sumnjiva odredba da je država u drugačijoj situaciji glede ovrhe od njenih građana.
Sve u svemu, zakon je logična posljedica divljeg kapitalizma i činjenice da je veliki dio građana osiromašen do krajnje granice i ne može podmirivati preuzete obveze. Umjesto da građanima pomaže, država formira novu kastu (nekad su se zvali, čini mi se, financi) koja će s policajcem za leđima otimati osiromašenima ono što im do sada nije oteto. Laburisti će se zalagati za temeljito redefiniranje i preuređenje oba ova zakona. Dugove treba vraćati, ali uloga države prvenstveno je da štiti svoje građane od neimaštine i poniženja.
Poštovani gospodine Lesar
Pitanje za Vas! Kako vaša stranka vidi problem ne plaćanja alimentacije? Naime, zakon je u redu ali provedba nije. 10 godina vodim parnice samostalno, pa uz pomoć odvjetnika, uz pomoć socijalnog rada i svega što ova država pruža. 10 godina moje dijete nije dobilo niti kunu alimentacije. Njen otac ne želi raditi, ima imovinu (kuću, zemlju, vinograde) na što je već 3 puta obavljena ovrha i dražba, no s obzirom da riječ o malom mjestu nije bilo kupca. Što dijete ima od toga što je otac bio u zatvoru 6 mjeseci (suđen 8, ali je zbog dobrog vladanja pušten ranije)?Ja sad ponovo moram plaćati odvjetnika da traži povećanje alimentacije jer navodno ga ne mogu krivično goniti zbog istog razloga jer je bio u zatvoru za to kazneno djelo. I tako godine prolaze, cifra se povećava (niti ne znam koliko je dužan jer bi morala platiti vještaka koji bi meni i sutkinji rekao iznos, a to bi me koštalo 600kn). Ja sam samohrana majka, zaposlena u vrtiću, podstanar, bez auta i bilo kakvih nekretnina ili pokretnina.Dok sam bila u braku živjeli smo kod moje mame tako da od njega ne mogu tražiti pola kuće koju mu je izgradila država (Baranja) i kvadratura je izračunata na mene i dijete. Što da radim?? Zašto mu država ne oduzme imovinu i isplati dijete?
I još jedno kratko pitanje od odgajateljice predškolske djece. Kada ćemo imati primjeren, odn. europski standard broja djece u skupini? Jeste li svjesni da jedna osoba ne može kvalitetno raditi sa 20 jednogodišnjaka? Znate li da su iz jaslica izbačeni “kinderbeti” i bebe spavaju na malim drvenim krevetićima, potpuno neprimjereno uzrastu i da te i takve odredbe donose pedagozi, savjetnici i ostali ljudi koji nemaju veze s praksom?? Do kada ćemo tako raditi????
Zahvaljujem na odgovoru. Moj glas za Vas!
Ksenija Pintarić
Briga za djecu i briga za obitelj jedna su od temeljnih zadaća države. Ako se nemoćni (a djeca to sigurno jesu) nađu u položaju da su njihova prava „ravnopravna“ s pravima onih koji se o njima moraju po logici stvari (i zakonskim propisima) brinuti, onda država ne obavlja svoj posao. Ovakjve situacije kakvu vi opisujete ne smiju se događati. Zakazalo je i pravosuđe, zakazala je i socijalna služba, zakazali su svi kojima bi djeca trebala biti na prvom mjestu. Zašto država ne oduzme imovinu ocu koji se ne brine za svoje dijete? Zato jer ju nije briga. Da je otac dužan porez već bi se našao način da mu se imovina oduzme i da se država naplati. Takvu državu treba promijeniti i to ne samo ljude koji vode takvu politiku (mada prvenstveno njih) nego i sveukupnu politiku. Država koja se ne brine o svojim građanima, posebno onima koji se ne mogu brinuti o sebi, treba se iz temelja promijeniti. To pokušavamo uraditi.
Slijede nam, kažu stručnjaci, bolni rezovi. Ti bolni rezovi prije i iznad svega trebaju slijediti onima koji su nas u sve ovo uvalili – bankama, financijskim mešetarima, političkoj eliti. Tek ako to ne bude dovoljno treba se obratiti građanima i to im reći. Inače će ulica gospodariti državom. Uprkos svim potrebama za štednjom, to se ne smije odraziti na standard obrazovanja djece i brige o djeci. Već je sadašnja situacija, kad dođe do rezova najprije se reže na djeci i penzionerima, neodrživa, a pogoršati se ne smije.
Nekako ste najbliži mojim uvjerenjima i glasa bi za vas…ali kad vidim da i vi zagovarate ulazak u europsku uniju, malo ste to preoblikovali pa rekli na drukčiji način, s malo skepticizma, al to opet ne mijenja činjenicu da ste u biti za ulazak u EU…zapamtite ne postoji više verzija ili vaše vizije europske unije, EU je takva kakva je, jedna obična kapitalistička tvorevina ispunjena velikim korporacijama….to naša budućnost svakako nije, zaokružimo svi NE na referendumu oko ulaska Hrvatske u nju!
Marko, odgovorili smo ovdje: http://plan-a.laburisti.com/pitanja-i-odgovori/#comment-67
Još nismo u EU i puno toga se može rasvijetliti i protumačiti. Interesiraju me standardne kvote proizvoda odobrenih od strane EU o izvozu i uvozu te u toj konstalaciji poticaji? Malo je riječi o Hrvatskoj platnoj bilanci?
Zaista, još nismo u EU, a ulazimo u nju opet po sustavu „guske u maglu“, odnosno ovog puta kao oni koje guske vode u maglu. Ako ste slučajno uspjeli otvoriti materijale o ispregovaranim poglavljima na strnicama Vlade, vjerojatno ste se zgrozili, jer je taj materijal u potpunosti nečitak i nečitljiv. Da živimo u iole odgovornoj državi vladina ekipa stručnjaka (ako ih ima) taj bi dokument pretvorila u čitljivo štivo u kojem bi se mogli naći odgovori na pitanja kao što su Vaša. Pa bi se tek nakon toga raspisao referendum i građani bi znali točno i precizno za što glasaju. Ovako će se referendum za ulazak u EU pretvoriti u izjašnjavanje po „umjetničkom dojmu“. A u tom ćemo dojmu živjeti. Politička elita zaustavila je našu inicijativu da se olakša provođenje referenduma općenito i da se o ulasku u EU najprije provede referendum, a onda potpiše sporazum. Oko toga da narod i ne treba ništa znati i da je politička elita odlučila za njega svi su se složili bez prevelikog uvjeravanja. Upravo to je jedan od temeljnih preduvjeta postizborne suradnje laburista s novom vlašću – više neposredne demokracije i odlučivanja onih koji će na kraju i platiti ceh.
Sve je to lijepo, pogotovo pod “bolni rezovi”. Ali da li ste svjesni, da ako krenete od toga, da ćete se zaplesti u pravosudne drame naše države. Naime, revizija stečenog, opljačkanog i sličnog dovesti će neminovno do preduge istrage i još duže pravosudne bitke u našem loše organiziranom pravosuđu. Bolni rezovi moraju biti brži od toga.
Kako onda?
Politika – onakva kakva bi trebala biti a ne onakva kakva jest – podrazumijeva hrabrost i žrtvu. Da, to zvuči možda i utopistički, ali jest tako. Ne plašimo se zaplitanja u pravosudne drame. Zapliću politički i gospodarski oligarsi već dva desetljeća i, znamo, teško će biti odplesti, ali se ne plašimo prepreka. Sve što nema pokrića u plaćenome porezu treba oduzeti. I točka. Nema jednostavnijeg i lakšeg zadatka. Uz dobru volju, odluku i hrabrost. Nema istraga kod toga. Bogatstva pojedincima nisu pala s neba. A i loše organizirano hrvatsko pravosuđe treba reorganizirati, reformirati. Dubinski.
Ja sam zadovoljan vašim odgovorom.Mislim da se zakonom može sve što se poželi i da ne smijemo previše razmišljati dali če se netko buniti ili neče.Ako se zna kako je večina došla do današnjeg bogatstva (manji i oni veči kao Todorić itd da ne nabrajam) treba to sve poništiti zakonom i oduzeti lopovima bez razmišljanja ali ih i kazniti za kriminal i ratno profiterstvo te sve oduzeto staviti na jednu hrpu i to uložiti u stvaranje novih vrijednosti koje če služiti svima a usvrhu otvaranja novih radnih mjesta i ulaganja u proizvodnju ali ne privatnog sektora i korporacija.
Obraćam se VAMA, građanima Hrvatske kojima je dosta ovog sustava, što guši svaku kreativnost mladih ljudi i tjera nas da po ugledu na naše roditelje radimo po krilatici “možda će mojoj djeci biti bolje”.
Ne mislite li da je toga dosta?
Idemo probati da nama sada bude bolje, da naša djeca uživaju.
Pitanje je: želite li sudjelovati u promjenama? Želite li i dalje igrati sporednu ulogu koju su nam namjenili određeni ljudi? RAZMISLITE!
TO,što su HR Laburisti različiti od drugih velika je prednost i garancija blistave budućnosti.Neokaljanost lica čelnog čovjeka je znak da u toj stranci nemaju šta tražiti:lopovi ,prevaranti i svi ostali kojima nije do rada ,reda i jednakosti.Dragi građani zato ne bacajte vaše glasove,povjerite ih Laburistima za Hrvatski spas i za bolje sutra svih nas. Ovaj čovjek je puno rekao a još više ima nam za reći,radi se za bolje sutra,o našoj sreći. Takvi nam trebaju za vođe i njima se treba priključiti. Poštenje ,moral i sve ostale ljudske osobine od kojih su se mnogi udaljili, ovaj čovjek pokušava i vraća među svoje birače jer bez toga nam nema niti budućnosti.
LABURISTIMA ĆU POVJERITI SVOJ GLAS!
Svoj ću glas dati laburistima zbog truda gospodina Lesara svih ovih godina u Saboru. On je bio jedan od rijetkih koji se zalagao za prava radnika i malog čovjeka. Zbog njega želim vjerovati da nisu svi političari isti. Nadam se da će, bez obzira na skromna financijska sredstva u kampanji, dobiti dovoljno mandata u Saboru, da budu kvalitetna oporba. Uostalom, prava kampanja je protekli rad pojedinca ili stranke, a ne izgovaranje mantre par mjeseci ili tjedana prije izbora.
Oporezivanje dobiti progresivnim stopama opravdano je samo ako se reinvestiranje oduzme od dobiti, inače poduzetnik nema interesa više raditi i više zapošljavati. Vjerojatno će riješenje (izbjegavanje više porezne stope) potražiti u dijeljenju firme na više manjih.
Porez na dohodak sa progresivnim stopama opravdan je kao privremeno riješenje dok se ne konsolidiraju državne financije. Inače, taj porez treba potpuno ukinuti jer sve što radnik zaradi to prije ili kasnije potroši i na to plati PDV.
U našem se programu zalažemo (a to ćemo i provesti ako bude prilike) da se reinvestirana dobit ne oporezuje. Tu nema dileme i to je jedan od postulata uspješno vođenog gospodarstva. Dobit koja se iznosi iz zemlje mora se podvrgnuti oporezivanju, bez obzira što o tome kaže bjelosvjetska financijska vrhuška. To su, zapravo, dvije strane iste medalje i jedna bez druge ne može postojati. Danas nemamo ni jednu.
U idealno uređenom, bogatom društvu, u kojem nema socijalne nepravde i u kojem se rad plaća kako zaslužuje, a privilegije postoje samo za one koji su zadužili društvo na zaista poseban način, porez na dohodak je nepotreban. Do tada će on, uvjeren sam, biti jedan od glavnih izvora proračunskih prihoda i način da se nepravde, barem ublaže, ako se već ne mogu ukinuti. Laburisti će nastojati da se neoporezivi dio plaće izjednači s m inimalnom plaćom, a da se u razumnom roku minimalna podigne na 80% prosječne, sve kako bi se približili društvenoj pravdi.
Poštovani,
S obzirom da Vaš stav prema radničkim pitanjima i gospodarstvu cijenim, ostaju pitanja vanjske politike kao odlučujući čimbenik pri odluci za koga ću glasovati. Zanimaju me sljedeća pitanja:
1. Kakav stav laburisti imaju prema graničnom sporu sa Slovenijom, te postoji li mogućnost da se ZERP proširi na zemlje EU, ukoliko bi laburisti imali udjela u vlasti?
2. Hoće li vanjska politika prema Srbiji biti kruća nego do sad, s obzirom na skandale s optužnicama i uhićivanjem naših branitelja?
3. Hoće li se promijeniti politika dodvoravanja Velikoj Britaniji i SAD-u, te tražiti čvršći odnosi sa zemljama Azije, koje pozitivno gledaju na nas, te šalju mnogo turista u posjet?
Zahvaljujem.
1. Hrvatski laburisti će se boriti da da Hrvatska proglasi gospodarski pojas pod istim onim uvjetima pod kojima su zemlje EU isto učinile. Na žalost, Vlada Jadranke Kosor je sporazumom o arbitraži – bez raspisivanja referenduma – napravila, čini nam se, nepopravljivu štetu.
2. Hrvatska će – budu li o tome odlučivali Laburisti – uspostavljati dobrosusjedske odnose sa svim zemljama koje nas okružuju. I sa Srbijom, ali pod uvjetom da otkrije tajnu naših više od nestalih osoba o Domovinskom ratu, da vrati opljačkanu imovinu te odustane od nakaradnog zakona o nadležnosti njihovoga pravosuđa o zločinima počinjenim na terotoriju susjednih zemalja.
3. Hrvatska vanjska politika mora biti konzistetna, neudvorička i, dakako, strategijska. Nikome se nećemo ulagivati a tržište ćemo tražiti na onim dijelovima svijeta gdje smo konkuretno i poželjni.
15-tak godina samovolje lijecnika poklonjenih (zakup,koncesija) ordinacija…kako se oni vole hvaliti “privatnici”..kolektivni ugovori u ovakvim ordinacijama ne vaze,sestrama smanjene place/ovise o broju pacijenata/,nema bozicnica,regresa,darova za djecu..ali zato njihova djecu imaju i te koliku stipendiju i sve ono sto im zakon dozvoljava….sve je “transparentno…..i sve iz proracuna…nadam se da ce jednom biti vidljivo sto su imali prije privatizacije/poklanjanja ordinacija/ a sto imaju sada..Sto su medicinske sestre bile nekada a sto su sada…
Demokracija na nas nacin…
Zanima me kakva je stručna sprema vodećih ljudi na Vašim listama. Na stranicama Sabora je podatak da imamo 112 zastupnika s visokom i 16 zastupnika sa višom stručnom spremom, međutim, čisto sumnjam da u Saboru ima više od 5 inženjera. Po meni je nezamislivo pričati o proizvodnji, a ne imati ljude koji po struci rukovode takvim poslovima ili pričati o državnim financijama, a ne znati osnove matematike. Uvjeren sam da bar 80 posto zastupnika u Saboru da ih sada pitamo ne bi znalo riješiti kvadratnu jednadžbu tako da mislim da teško da ćemo u skoro vrijeme dobiti uistinu kompetentne ljude u dovoljnom broju za rješavanje gospodarskih pitanja, usprkos mogućim dobrim namjerama.
Andrej, pogledajte naše liste za izore: http://www.laburisti.com/modules/news/article.php?storyid=869
Jos sam treba bankama uvesti dodjelu koncesije na 5do 10 godina.AHA
Pozdrav!
Zanima me kakav je stav Laburista prema članstvu Hrvatske u NATO paktu. Ako se dobro sjećam to je svojevremeno predstavljeno kao “nacionalni interes” od strane vlasti i referendum uopće nije bio održan.
Hvala na odgovoru i sretno na skorašnjim izborima.
Hrvatski laburisti su jedini u Hrvatskome saboru inzistirali da o članstvu u NATO savezu moraju odlučivati građani a ne politička oligarhija. Naš je zastupnik zbog toga što su se i koalicija na vlasti, ali i članovi Kukuriku koalicije, složili da uskrate narodu na pravu odlučivanja, glasao protiv ulaska HR u NATO. Dakle, morala se provesti široka rasprava a potom raspisati referendum jer smo ulaskom u NATO izgubili dio suvereniteta.
Poštovani,
Zanima me koji je stav Laburista o trenutno važečem Zakonu o ovrsi, te ukoliko smatrate da Zakon treba izmjeniti, u kojem smjeru bi izmjene trebale ići.
Zahvaljujem na odgovoru.
D.G.
Hrvatski laburisti su skupljali potpise za pravedno sprovođenje ovrhe. I s postojećim zakonodavstvom se smije na ime duga oduzeti samo trećina plaće a iz te su trećine izuzeta socijalna davanja. Dakle, kada bi se država pridržavala zakona koje je donijela, ne bi bilo nepravednih, lihvarskih ovrha. U postojećemu zakonu treba promijeniti tehniku, zadaće i tijek ovrha, u stvari; precizirati tko za što odgovara.
Poštovanje,
Jako mi je drago da ste za dekriminalizaciju opijata (medicinski gledano, lake i teške droge ne postoje), zanima me vaše stajalište o gay brakovima.
Gay zajednice Hrvatski laburisti podupiru ali su protiv toga da se gay zajednici omogući posvajanje djeteta.
Zasto ne? Molim pojasnite.
Što se tiče posvojenja djece od strane gay populacije moj stav je jasan. Nitko, baš nitko nema i ne može imati veća prava od DJETETA. Tko može dat odgovor umjesto djeteta na pitanje dali to dijete želi da odrasta u gay okruženju? Pa nisu djeca plišani medvjedići da se poklanjaju. Zamislite kad bi usvojeno dijete od strane gay para npr. krenulo u školu i kada bi ostala djeca saznala da su mu roditelji gay, dali možete zamislit u kakvkm paklu podrugivanja i ostalih nepodopšina bi se jadno dijete našlo. Natalitetna politika u ovoj zemlji je katastrofalna i nikako je ne treba još više gurati u krivom smijeru.
Poštovani,
Student sam ekonomije i gledajući vaše stranice nisam našao konkretan odgovor na par pitanja. Poznato je da u svakoj tržišnoj ekonomiji su mali i srednji poduzetnici okosnica gospodarstva no dosadašnja vlast je činila sve kako bi zadržala radnike u (pre)velikim firmama, zbrinjavala ljude koji su dobivali plaću a da nisu ni sami znali što rade i istovremeno nametala prevelike doprinose na plaće koji se prevaljuju na poslodavca. Kakav je plan Vaše stranke za poboljšanje položaja malih poduzetnika?
Također, dosadašnja vlast si je dopuštala izuzetno veliku utjecaj katoličke crkve na tekuća pitanja kao što su pobačaj, prava homoseksualaca, rad nedjeljom i slično. Kakvi su Vaši stavovi i koliko je (ili nije) Crkva bitna u radu države?
Tisuće malih i srednjih poduzetnika propadalo je posljednjih godina zbog nelikvidnosti, odnosno, unutarnjeg duga koji je generirala upravo država. Jedan od prvih poteza nove Vlade mora biti iskorjenjivanje nelikvidnosti, odnosno, uvođenje reda u međusobnom plaćanju. Vlasnicima malih i srednjih poduzeća moraju se skinuti brojni parafiskalni nameti te ih se mora stimulirati za zapošljavanje i za reinvestiranje dobiti. Čime? Novom poreznom politikom o kojoj Laburisti govore u svojemu Planu A. Dražava mora krčiti put poslodavcima pred administrativnim zaprekama te im treba pojačanom ekonomskom diplomacijom pronalaziti nova tržišta. Naravno, a poslodavci – uz nove porezne uvjete poslovanja – stimulirano novo zapošljavanje te uz porezno rasterećenje za nove investicije moraju osluškivati tržište i zadovoljavati najstrože uvjete koje im nameće međunarodna konkurencija.
Hrvatska je laička država u kojoj su vjerske slobode potpune. No, država i crkva su odvojene. Crkva se ima pravo očitovati i o svim svjetovnim pitanjima, ali država mora voditi svoju neovisnu politiku. Do sada su sve vlasti, pa i ona koalicijska s početka dvijetisućitih, podilazile katoličkoj crkvi iz pragmatičkih, dnevnopolitičkih razloga. Ili, jednostavno, ne bi li ustupcima na račun poreznih obveznika dobili naklonost crkve ili ne bi li od crkve bili što manje kritizirani. Upravo je rezultat prošlih predsjedničkih izbora pokazao da takvu udvorničku politiku glasači kažnjavaju. Crkvi crkvino, državi državino.
Mene zanima kakav je stav laburista prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju?
Postavljam ovo pitanje zato što ulazak u EU znači gubitak suvereniteta. HR je tek nedavno postala samostalna i neovisna, a sada nas političari guraju u EU samo zato što će tamo dobiti daleko veće plaće i privilegije.
Nakon ulaska u EU Hrvatska sa svojih 1% glasova neće odlučivati o ničemu što je važno za naš razvoj i opstanak. Cijena izlaska i EU bit će daleko veća nego što je bila cijena izlaska iz SFRJ.
Da li su laburisti svjesni opasnosti ulaska u EU?
Poštovani,
Hrvatski laburisti – Stranka rada još uvijek proučavaju Pristupni ugovor s EU. Mi smo otkrili i javnost upozorili na samo neke od na brzinu primjećenih zamki. Jedna od njih je i Željezara Sisak, čiji su dosadašnji vlasnici – američki CMC – pokupili novac iz EU fondova i – odmaglili. Novac fondovima mora vratiti hrvatska država. Pri proučavanju kvota poljoprivrednih proizvoda primjetili smo da je HR u odnosu s nama sličnim zemljama u neravnopravnom položaju. Dakle, ozbiljno se bavimo ugovorm i uvjetima pod kojima bi smo trebali u EU pristupiti. Smatramo da EU treba biti sredstvo a ne cilj. Sredstvo boljega života, uređenije države, konkuretnijeg tržišta. Istina, za EU se Hrvatska nije pripremila i zato niti političari a još manje građani znaju što EU donosi a što – odnosi.
Da, svako udruživanje je djelomično gubitak ali može biti, ako se udružite s jasnim ciljem, i dobitak. Hrvatska je najprije izgubila gospodarski i financijski suverenitet, potom djelomično i vojni a politički gubi – dodvoravanjem Bruxellesu – iz dana u dan. Gastropodstvo je našim političarima u krvi.
Službeni stav stranke o ulasku HR u EU biti će objavljen za koji dan i nije tempiran za izbore već ovisi o vremenu potrebnom za proučavanje sadržaja Ugovora. Jeste li možda primjetili da je iti jedna stranka do sada komentirala sadržaj? Oni koji su protiv ne govore zašto su protiv, a oni koji su za, ne govore zašto su za. Nemate li osjećaj da se sadržajem, odnosno, posljedicama ulaska HR u EU malo tko bavi?!
Pozdrav,
Branko Vukšić
Da li je objavljen službeni stav stranke o pristupanju u EU? Zanima me obzirom na članak http://www.znanost.com/clanak/istina-o-kojoj-se-u-hrvatskoj-suti/ , gdje se na praktičnom primjeru vidi kako će ulazak HR u EU direktno i negativno utjecati na samog radnika. Budući da se radi o stranci rada, mislim da je to jako bitna stavka meni i svima koji kao i ja podržavaju rad stranke i žele što više saborskih mandata za laburiste
Poštovani !
Prateći kroz medije Vaš rad i aktivnosti na kojima ste se angažirali mogu izreći samo riječi hvale, mislim da niti jedna stranka do sada nije iznijela jasniji i izravniji izborni program na kojem zasniva svoj budući rad. Naravno i sam sadržaj programa je upravo ono čemu teži sigurno većina građana, ali ne samo Hrvatske, nego i svijeta, jer radi se o jednostavnoj stvari, briga za radnike i pravednijoj raspodjeli dohotka koji se stvara. Posebno sam oduševljen Vašim aktivnostima u slučajevima brzog reagiranja na probleme i devijacije zakonskih rješenja, njihova detekcija i odmah nuđenja rješenja kroz izmjene zakona i sl. , kao primjer navodim problemi sa deviznom klauzulom ili Ovršnim zakonom.
Uza sve riječi pohvale i podrške Vašim nastojanjima imam i jedno pitanje. U programu ste iznijeli stav da nemate namjeru uvoditi porez na imovinu, ovo mi nije u potpunosti jasno, pa Vas molim za jasnije obrazloženje.
Moje skromno i laičko mišljenje je da nema razloga da se ne uvodi porez na imovinu, jer u Hrvatskoj postoje ekstra bogati ljudi, sa velikom imovinom, koja je čak i stečena na možda čudnovat ili jasnije rečeno kriminalan način. Naravno da nije potrebno oporezovati prvu i jedinu imovinu koja služi u osnovne egzistencijalne svrhe, ali za sve drugo nema razloga da ne bude oporezovano. Osnovni porez na imovinu i sada postoji koji svi plaćamo kroz komunalnu naknadu, Što je u redu, jer to je taj minimum, koji treba i ostati. Međutim, sve drugo što nije povezano sa egzistencijom nema razloga da ne bude oporezovano, makar i minimalno.
Svako dobro Vam želim i uspjeh na slijedećim izborima !!!
Sva imovina koja je stečena legalno, poštenim radom i plaćenim porezom, ne smije se dodatno oporezivati. Mi se ne borimo protiv bogatih ljudi već protiv onih koji su bogatstvo stekli nepošteno, na račun radnika. No, sva imovina koja je stečena na kriminalan način – bez da je na nju plaćen porez – treba biti oduzeta, odnosno, postati državna. Dakle, svu imovinu na koju nije plaćen porez treba oduzeti. Kako znati što je stečeno kriminalom a što na pošteni način? Pa, poreznom karticom. Zato je država uvela OIB. A on nije profunkcionirao zato što oligarsi – u politici i privredi – imaju deseterostruko ili stostruko više imovine nego što im pokazuje porezna kartica. Do sada u Hrvatskoj nije nikome oduzeta nelegalno stečena imovina, što je, naravno, sramota. Laburisti će uvesti reda. (Branko Vukšić)
Poštovani
Zanima me kakav je Vaš stav prema ustaljenoj praksi koja je zahvatila javna poduzeća,a rijeć je o velikoj moći sindikata i njihova rukovodstva koji su u tim istim poduzećima postali paralelne nekompetentne uprave bez znanja i stručnosti s velikim ali štetnim utjecajem na odvijanje poslovanja tvrtke gdje djeluju! Izborili su se za vlastite pozicije i materijalna prava na uštrb radnika i njihovih interesa koje bi trebali zastupati?!
Kako promijeniti praksu kojom su postojeće garniture kupovale socijalni mir mimo radništva gdje su sindikati i sindikalni djelatnici postali sami sebi svrha i nedodirljivi od strane pravde i sudstva. Provode samovolju i obračun s neistomišljenicima!
Moje drugo pitanje je vezano za infrastrukturni projekt dvokolosječne brze pruge Rijeka-Zagreb-Botovo ( državna granica). Dali vidite mogućnost gospodarskog razvoja koji bi se realizacijom tog projekta mogao ostvariti i postići?
Zahvaljujem
Tihomire,
Nisu u svim javnim poduzećima sindikati isti. Primjer HAC-a govori o tome da sindikat, ili njegovi dijelovi, može i te kako pozitivno djelovati. Slažem se s Vama da su se u mnogim javnim poduzećima sindikati izborili prije svega za vlastite pozicije s povećanim osobnim koristima. A te osobne koristi, naravno, često imaju prioritet pred radničkim pravima. Riba smrdi od glave. Sva ta javna poduzeća treba restrukturirati u upravljačkome djelu. Javna poduzeća u skandinavskim zemljama svjedoče da država može biti odličan upravljač. Dakle, problem je u podbnim direktorima, lošem, nekompetentnom menadžmentu koji kupuje sindikalne vođe radi mira u kući. Takve direktore treba smijeniti. nakon što dođu kompetetni menadžeri, kojima će na prvome mjestu biti dobrobit poduzeća a ne njihova osobna korist, promijeniti će se i odnos prema sindikatima. Ali u svemu tome trebaju sudjelovati i radnici. Pravda ne pada sama od sebe s neba. Hrvatski labursti će priskočiti u pomoć svugdje gdje je potrebno, ali ne može se umjesto radnika izboriti za sindikalne vođe kakve sindikalni pokret treba.
Naravno da je modernizacija pruge Zagreb-Rijeka od prioriteta. Bez nje nema razvoja. U zapadnim zemljama cestama se prevozi 20 posto tereta a prugama 80. Kod nas je obrnuto. Zato riječka luka zaostaje za, primjerice, koparskom lukom koja iz dana u dan povećava kapacitete.
Gospodarski razvoj Hrvatske i te kako ovisi o pruzi koju navodite u pitanju. Ako ste pročitali naš program, zapasili ste da o toj pruzi govorimo kao o strateškom interesu Hrvatske. (Branko Vukšić)